Cilj ovoga rada je ustanoviti regionalnu konkurentost i elemente koji su potrebni kako bi Slavonija i Baranja iz regije s „problemom“ pronašla put prema regiji „blagostanja“. Osim toga, radom se želi analizirati utjecaj Europske unije na razvoj regija, samim time i na mogućnosti razvoja Slavonije i Baranje kao dijela kompleksnog sustava europskih regija. Od iznimnog je značajna tema konkurentnosti regije Slavonija i Baranja, posebice s aspekta postizanja ekonomske i društvene stabilnosti koja omogućava kvalitetan život za svoje stanovništvo. Najveći suvremeni problem regije Slavonija i Baranja jest visoka i dugotrajna nezaposlenost (posebice nezaposlenost mladih) i dugogodišnji problem prirodnog izumiranja– depopulacije. Zbog nemogućnosti pronalaska posla, stanovništvo napušta svoja rodna mjesta i odlaze “trbuhom za kruhom“ s nadom kako će pronaći zaposlenje i standard dostojanstvenog života u drugoj regiji (unutarnja migracija) ili čak u inozemstvu (vanjska migracija). Poslovni inkubatori, razvojne agencije, poslovni parkovi i brojne druge institucije poduzetničke potpore su institucije koje pomažu u razvoju poduzetništva i u otvaranju poduzeća na način da im osiguraju poslovni prostor, edukaciju i ostalu potrebnu potporu. Ipak, postavlja se pitanje kojom brzinom te institucije mogu učiniti pozitivne promjene u područjima koja su već sada izuzetno ozbiljna i „kritična“. Osim toga, proces prekvalifikacije, doškolovavanja i sličnih obrazovnih „pomoći“, isto tako dugo traju. Hrvatska je započela aktivno ulagati u kontinentalni turizam u Slavoniji i Baranji jer posjeduje sve potrebne elemente kako bi postala prepoznatljiva turistička destinacija. Razvojem turizma u Slavoniji i Baranji želi se očuvati tradicija, običaji, identitet, povećanje prodaje domaćih proizvoda i povećanje zaposlenosti (posebno u vidu samozapošljavanja/zapošljavanja obitelji). Slavonija i Baranja, kao regija, mora iskoristiti sve svoje potencijale ako želi ostvariti održiv gospodarski rast i, dugoročno, razvoj. Kako bi regija postala konkurentna i ekonomski stabilna, država mora više ulagati u razvoj malog i srednjeg poduzetništva, posebno kroz politiku stvaranja pozitivne poduzetničke klime - a to zahtjeva širi obuhvat djelovanja (javnost, mediji, obrazovanje...). Vlada Republike Hrvatske mora pomoći poljoprivrednicima i poduzetnicima u pokretanju poduzetničkog pothvata i u iskorištavanju sredstava iz strukturnih fondova EU. Takvim sinkroniziranim (ili bar djelomično) djelovanjem, može se kreirati sasvim razumna politika razvoja poljoprivrede, turizma i industrije, posebice uz postojeće podupiruće institucije koje su već spomenute, ali i izuzetno bitnog aktera – sveučilišta.