Tehnologija je u konstantnom razvoju. Čovječanstvo iz dana u dan nastoji biti sve bolje, aktivnije, ukratko – savršenije. Razvojem multimedije došlo je do integracije više medija u jedan uređaj. Uređaji su postali sastavni dio ljudskog života, i danas se teško može zamisliti život bez „pomoći“ od strane smartphone-a, pametnog TV-a, ili neke druge interaktivne platforme s kojom si ljudi pomažu iz dana u dan. Marketing i marketinški stručnjaci nastoje privući pažnju potrošaču kako bi zamijetio baš njihov proizvod ili uslugu. Koriste se raznim alatima, među njima je i alat na razini ponašanja, odnosno pribjegavaju psihološkom aspektu kako bi privukli potrošača na što bolji i efikasniji način sa što boljim povratom investicije. Neuromarketing je „alat“ koji se može koristiti u svrhu boljeg razumijevanja što se potrošaču sviđa, a što ne. Što mu je privlačno, a što nije. Postoje razne predrasude i bojazni u vezi neuromarketinga, jer se koristi medicinskim uređajima kako bi upravo došao do takvih saznanja o potrošaču. Etički gledano, neuromarketing hoda po tankoj granici, možda bolje rečeno, ta je granica nevidljiva. Marketinški stručnjaci koriste svakodnevno neku vrstu psihološkog djelovanja na potrošače kako bi „obmanuli“ potrošača k kupnji. Koje multimedije, i na koji način su marketing i multimedija, te konačno multimedija i neuromarketing povezani, može se vidjeti u ovom radu, gdje je objašnjeno kako se kroz neuromarketing nastoji privući potrošača, te koliko je to etički ispravno i jesu li potrošači toga svjesni. Jer ipak, neuromarketing djeluje na nesvjestan dio ljudskog užurbanog života.