Uloga opskrbnog lanca je zadovoljavanje potreba potrošača, te time dolazi do ostvarivanja dobiti. Unutar opskrbnog lanca nalazi se niz sudionika odnosno subjekata kao što su kupci, dobavljači, maloprodavači, veletrgovci i niz drugih sudionika. Jedno od važnih obilježja lanca opskrbe zasigurno je protok informacija. Svi sudionici u lancu komuniciraju, razmjenjuju informacije i optimiziraju procese. Osim informacija, dolazi do razmjene roba i usluga te financijskih sredstava. Vrlo je važna integracija i koordinacija lanca u cijelini kako bi se snizili troškovi. Razvojem upravljanja lancem opskrbe postaje lakše pratiti procese koji dovode do minimiziranja troškova cijelog sustava i povećanja zadovoljenja potreba potrošača. Dobavljači svoje proizvodne procese organiziraju u skladu sa maloprodavačevim potrebama. Industrija koja ima jako veliki potencijal je zasigurno tekstilna industrija, te je najdominatniji član u navedenoj industriji, odnosno član s najvećom moći upravo maloprodavač. Lanac opskrbe u tekstilnoj industriji karakterizira složenost te u navedenom lancu sudjeluje jako velik broj sudionika. Orijentacija u tekstilnoj industriji može biti na visoko modno tržište ili masovnu proizvodnju. Proizvodnja je većinom smještena u Bangladešu, Indiji, Kini i Pakistanu. U tekstilnoj industriji prisutan je razvoj strategije brzog odgovora kako bi se u što kraćem roku zadovoljile potrebe klijenata. Osim QR strategije, u tekstilnoj industriji koristi se i radiofrekventna identifikacija, ali i JIT sustav. Kako bi se navedene tvrdnje pokušale što vjernije prikazati, koriste se primjeri opskrbnog lanca poznatih modnih kuća. Zara, Benetton, te H&M predstavljaju modne kompanije čije se upravljanje opskrbnim lancem svakodnevno izučava jer mjenjaju način poslovanja u inače tradicionalnoj industriji.