| Abstract | Republika Hrvatska ima nepovoljne demografske trendove, koji su najvećim dijelom nastali
zbog niskog nataliteta, starenja stanovništva, ali i ostalih eksternih šokova poput kriza i ratova.
Zemlje Europske unije poput Italije i Njemačke također imaju nepovoljne demografske
trendove, ali se razlikuju od Republike Hrvatske po znatno višem ekonomskom razvoju i
dugoročnom pronatalitetnom politikom koju, ipak, Republika Hrvatska (izuzev nepovoljnije
ekonomske situacije) nije imala sve do 1996. godine usvajanjem Nacionalnog programa
demografskog razvitka Republike Hrvatske. Unatoč činjenici kako je, djelomično, napredak
učinjen od tada (primjerice, prijedlozi mjera populacijske politike iz 2018., Demografske mjere
jedinica lokalne i regionalne samouprave, 2023., i prethodnih godina, točnije od 2020.), ipak,
kao da se „zakasnilo“. Značajniji pozitivni demografski pomaci nisu uočeni (iako su neki
dijelovi demografske politike urodili pozitivnim ishodima, a o kojima će biti više riječi u
nastavku rada). Kako bi predmet istraživanja bio jasniji, nužno ga je staviti i u kontekst
problema o kojemu se raspravlja. Naime, neminovna je činjenica kako se s demografskim
izazovima suočavaju gotovo sve razvijene zemlje EU (pa i svijeta), jer su ti demografski
problemi „odraz suvremenog napretka“, odnosno često ekonomskog razvoja (iako bi se učinilo
kako ekonomski rast i razvoj prirodno nose i demografsku obnovu). Ipak, nije svugdje
„ekonomski rast i razvoj“ isti. U Republici Hrvatskoj su nepovoljni ekonomski trendovi i
svojevrsne nepovoljne vremenske dinamike „biti u krivo vrijeme na krivom mjestu“ (misleći
pri tome na Domovinski rat, tranziciju, odgođen ulazak u EU, financijsku i ekonomsku krizu)
doveli do problema s nedostatkom radne snage, a koja je dovela do uvoza radne snage i
predstavlja problem za cjelokupno gospodarstvo (nažalost, ona nije odraz rasta produktivnosti
i zaposlenosti domaćeg stanovništva, a time i manjkavosti stanovništva koje se već nije
zaposlilo) i sastavnice BDP-a kao što su državna potrošnja i investicije. Kako bi demografske
mjere bile uistinu djelotvorne, nužno je analizirati demografske probleme i njihove utjecaje na
tržište rada, obrazovanje, mirovinski sustav i potrošnju. Utjecaj pronatalitetne politike je u
pravilu dugoročnog karaktera, a iz toga proizlazi kompleksnost tog problema i odgađanja
djelovanja. |
| Abstract (english) | The Republic of Croatia has an unfavorable demographic trend, mainly due to the low birth
rate, the aging of the population, but also due to other external shocks such as crises and wars.
Countries of the European Union such as Italy and Germany also have unfavorable
demographic trends, but they differ from the Republic of Croatia by their much higher
economic development and long-term pronatalist policy, which the Republic of Croatia (apart
from the more unfavorable economic situation), however, had only in 1996 with the adoption
of the National Program for Demographic Development of the Republic of Croatia. Despite the
fact that some progress has been made since then (e.g. proposals for population policy measures
from 2018, demographic measures of local and regional self-government units, 2023, and
earlier years, more precisely from 2020), it is still as if "it is too late". Significant positive
demographic shifts were not observed (although some parts of the demographic policies
brought positive results, which will be discussed in more detail later in the paper). To clarify
the object of the research, it is necessary to place it in the context of the problem under
discussion. Indeed, it is an unavoidable fact that almost all developed countries in the EU (and
in the world) face demographic challenges, because these demographic problems are a
"reflection of modern progress", i.e. often of economic development (although it seems that
economic growth and development naturally entail demographic renewal). However,
"economic growth and development" are not synonymous everywhere. In the Republic of
Croatia, unfavorable economic trends and a kind of adverse weather dynamics of "being in the
wrong place at the wrong time" (referring to the Homeland War, transition, delayed EU
accession, financial and economic crisis) have led to the problem of labor shortage, which has
resulted in the import of labor and is a problem for the whole economy (unfortunately, it does
not reflect the productivity and employment growth of the domestic population and thus the
lack of population not already employed) and GDP components such as government
consumption and investment. For demographic policies to be truly effective, demographic
problems and their impact on the labor market, education, the pension system, and consumption
must be analyzed. Usually, the effects of pronatalist policies are long-term in nature, which
results in the complexity of the problem and the delay of the measures. |
