Ukupni javni dug u sebi uključuje: državni dug, izdana jamstva, dugove poduzeća koja su u vlasništvu ili suvlasništvu države i drugo. Javni dug čine novčani iznosi koje država pozajmljuje kako bi financirala prošle proračunske deficite. Javni se dug najčešće, osim u količinskom obliku, izražava i u postotnom omjeru prema BDP-u što je relativni pokazatelj koji često služi za usporedbu zaduženosti među državama. Za svaku državu je važno imati učinkovitu politiku upravljanja javnim dugom, čija bi glavna zadaća bila izbjegavanje prezaduženosti. Načini upravljanja javnim dugom, kao i razlozi samog zaduživanja, različiti su od države do države. U Republici Hrvatskoj institucionalni okvir za upravljanje javnim dugom propisan je Zakonom o proračunu (NN 87/08 i NN 136/12), a Godišnjim zakonima o izvršavanju državnog proračuna utvrđuju se granice državnog duga i izdavanje državnih jamstava. Za upravljanje javnim dugom zaduženo je Ministarstvo financija, a Uprava za upravljanje javnim dugom unutar Ministarstva financija izrađuje trogodišnje Strategije upravljanja državnim javnim dugom. Republika Hrvatska susrela se s javnim dugom od samog svog osamostaljenja jer je morala preuzeti dio javnog duga naslijeđenog iz prethodne države. Javni dug je od tada gotovo u stalnom porastu, a situacija se naročito pogoršala u razdoblju velike gospodarske krize koja se od 2008. godine proširila na gotovo sve države. Ukupni dug opće države na kraju trećeg kvartala 2015. godine dosegao gotovo 286 milijardi HRK, a većina ekonomskih stručnjaka i znanstvenika u Hrvatskoj prognoziraju da će rezultati na koncu 2015. iznositi približno 300 milijardi HRK. Republika Hrvatska trenutno nema važeću Strategiju upravljanja javnim dugom te ju je potrebno žurno izraditi. Za održivost javnog duga Republike Hrvatske važan je gospodarski rast, strukturalne reforme i donošenje nove strategije za upravljenje javnim dugom.