| Abstract | Disertacija istražuje kako uspješna organizacija u zdravstvu pridonosi ne samo zaposlenicima ove djelatnosti, već i kvaliteti usluge koju pacijenti primaju. Na razini Republike Hrvatske zdravstvene usluge s kojima pacijenti mogu raspolagati javne su zdravstvene ustanove te privatne zdravstvene ustanove. Javne zdravstvene ustanove, bolnice, najčešće su u vlasništvu države ili županije, odnosno grada. Privatne zdravstvene ustanove, odnosno poliklinike ili klinike u privatnom su vlasništvu. Bolnice su tradicionalne i hrvatskom stanovništvu mnogo bliže nego klinike i poliklinike. Razlog tomu je u mnogo dužoj prisutnosti bolnica u javnom životu nego što je to slučaj s privatnim zdravstvenim ustanovama. Privatne zdravstvene ustanove prisutne su na hrvatskom tržištu od kasnih devedesetih godina, dok je javna skrb pacijentima omogućena, slobodno rečeno, „oduvijek“.
Pri osnivanju privatnih zdravstvenih ustanova, poliklinika ili klinika, pacijentima je pruženo posve novo iskustvo u primanju zdravstvenih usluga. Privatne ustanove općenito, kao i privatne zdravstvene ustanove, često funkcioniraju posve drugačije nego javne ustanove. Većina privatnih zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj, u vlasništvu fizičke/fizičkih osoba, temelje se na manjim ustanovama s manjim brojem zaposlenika, odnosno usko specijalistički opredijeljenim ambulantama, rjeđe na većem broju timova –specijalizacija s više specijalističkih opredjeljenja. Upravo su privatne zdravstvene ustanove, klinike ili poliklinike, predmet istraživanja ove doktorske disertacije. Uz to, razmatrati će se i organizacijska struktura dviju zdravstvenih ustanova, privatne i javne.
Organizacija privatnih zdravstvenih ustanova svakako je specifična i drugačija od one u javnim zdravstvenim ustanovama. Promatrajući njezinu organizaciju, kvalitetu i uspješnost, moguće je ocijeniti kvalitetu upravljanja s ljudskim resursima, kvalitetu usluge, kao i motivaciju zaposlenika.
Dobra i uspješna organizacije rezultira poboljšanjem kvalitete usluge prema pacijentima, što je izuzetno važno za privatne zdravstvene ustanove. Razlog tomu je u činjenici da većina poliklinika i klinika nisu financirane ili subvencionirane od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) te same ovise o svom uspjehu, odnosno neuspjehu. Stoga su upravo pacijenti oni koji odabiru čijom će se zdravstvenom uslugom koristiti. Javne zdravstvene ustanove pružaju usluge koje su osigurane preko Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje te su za pacijente besplatne, dok usluge koje pružaju privatne zdravstvene ustanove pacijenti plaćaju izravno, bez povlastica, bonusa ili popusta. Poliklinikama i klinikama preostaje da svojom kvalitetom, stručnošću, profesionalnošću, ali i kvalitetnom organizacije pridobiju što veći broj pacijenata kako bi opstale na otvorenom tržištu.
Kada bi se ostvarila bolja povezanost privatnog i javnog zdravstva, uspješnost bi bila trostrana; i za privatno i za javno zdravstvo, ali i za pacijente. Ovakva povezanost zasniva se na uspješnoj organizaciji i sinergiji između ovih dviju vrsta zdravstvenih djelatnosti. Kada bi se javno i privatno zdravstvo povezalo, odnosno kada bi se pacijenti iz javnog zdravstva djelomično usmjerili na privatne zdravstvene ustanove, njihov bi se broj značajno smanjio, što bi automatski smanjilo podugačke liste čekanja na određene specijalističke preglede. Ovakva organizacija omogućila bi djelomice siguran posao privatnim zdravstvenim ustanovama, što bi donijelo blagodat i javnim i zdravstvenim ustanovama i pacijentima. Pokušaji ovakve organizacije postoje, no mnogobrojni su ih problemi usporili. Među njima su svakako skeptični pacijenti koji privatne zdravstvene ustanove ne smatraju dovoljno ozbiljnim ili ne vjeruju dovoljno u liječnike koji su ondje zaposleni. Druga se nepovoljna okolnost pojavila prilikom naplate nadoknada za pacijente koji su usmjereni na bolnice, odnosno HZZO-a, jer naknade koje je HZZO bio spreman podmiriti nisu bile dovoljne kako bi privatne klinike mogle podmiriti realne troškove svojih pregleda.Upravo zbog ovako loše organizacije između ovih dvaju tipova zdravstvenih ustanova, privatne zdravstvene ustanove u Hrvatskoj primorane su boriti se za svoj opstanak. Stoga je vrhunska organizacija koja svakako uključuje rad s ljudskim potencijalima neizbježna kako bi rezultirala neprestanim radom i trudom oko potrošača, odnosno pacijenata. Navedena tematika još uvijek je nedovoljno istražena, što je upravo i razlog odabira ovog područja za istraživanje.
Postavljeni istraživački predmet, odnosno problem, nedvojbeno određuje i njegovu osnovnu svrhu, znanstveni ili spoznajni cilj istraživanja- uspješnom organizacijom utemeljenom na upravljanju ljudskim potencijalima uvelike je moguće ostvariti kvalitetniju zdravstvenu uslugu koju primaju pacijenti upravo u privatnim zdravstvenim ustanovama. Kvalitetnijom organizacijom u privatnim ustanovama ne samo da su pacijenti oni koji su zadovoljniji, već i profesionalno osoblje kojima je ovakva organizacija omogućila pružanje kvalitetne usluge. Stoga isticanje kvalitetne organizacije unutar ljudskih potencijala navedenim činjenicama pridonosi važnosti obostranog zadovoljstva koje rezultira boljom kvalitetom usluge. Ostvarivanjem kvalitetnijih strategija temeljenih na uslugama privatnih zdravstvenih ustanova dokazujemo kako organizacija ima veliku ulogu u postizanju poslovnog uspjeha, odnosno obostranog zadovoljstva pacijenata i osoblja, ali i opstanka na otvorenom tržištu. Uvažavanje važnosti kvalitetne i uspješne organizacije te njeno strategijsko i idejno napredovanje kompleksno je i složeno te zahtijeva angažman ljudskih resursa. Stoga se nužnost inteligentnog upravljanja kapacitetima nameće kao imperativ. Ishodište ovog znanstvenog rada su činjenice i istraživanje temeljeno na kvalitetnoj organizaciji i usmjereno na upravljanje ljudskim potencijalima. Organizacija ovakvog tipa odnosi se na privatne zdravstvene ustanove i primjenjiva je u bilo kojoj sredini u Republici Hrvatskoj. Upravo ovakav pristup organizacijskom upravljanju ljudskim potencijalima univerzalan je za sve privatne zdravstvene ustanove željne obostranog zadovoljstva, liječnika i pacijenata, i uspješnog poslovanja. Cilj ove doktorske disertacije je biti u okvirima društvenih znanosti, odnosno ekonomije ( grana management i organizacija ). Svrha rada je pokazati važnost saznanja o privatnim zdravstvenim ustanovama iz područja uspješne organizacije te njenoj povezanosti s ljudskim potencijalima. Važnost i orijentiranost na ljudske resurse se zasniva se na funkciji ljudskih potencijala i izazovima koji uključuje strateško planiranje i organizaciju, pronalaženje adekvatnog osoblja te selekciju, kompenzacije i beneficije, kao i radna svojstva i ocjenjivanje, ali i trening i edukaciju te motivaciju; na temelju znanstvenih metoda i postupaka kreirati uspješnu organizaciju koja se neizbježno prožima ljudskim resursima. Implementiranjem iskustva, znanja i znanstvenog istraživanja cilj je kvalitetno obogatiti ovu specifičnu zdravstvenu uslugu.
Istraživanje je provedeno kako bi se prikazalo uspješno, ali i neuspješno upravljanje ljudskim resursima u organizaciji privatnih zdravstvenih ustanovama na području Republike Hrvatske. Na temelju provedenog istraživanja pokušat će se uspostaviti najuspješniji model upravljanja ljudskim resursima. Polazište istraživanja teorijski je okvir koji postavlja istraživačke ciljeve i hipoteze rada. Provedena sekundarna istraživanja i analiza relevantne znanstvene i stručne literature te primarno istraživanje dovest će do znanstvenih rezultata.
Polazeći od navedenih ciljeva postavljen je model koji je testiran hipotezama:
H1: Postoji uzročno-posljedična veza između kvalitete usluge i zadovoljstva pacijenata privatnih poliklinika
H2: Povećanjem motivacije zaposlenika povećava se kvaliteta usluge u privatnim zdravstvenim ustanovama
H3: Povećavanjem sinergije između javnih i privatnih zdravstvenih institucija povećava se brzina usluge prema pacijentima
Temeljem postavljenih ciljeva i hipoteza istraživanja, doktorand je proveo teorijsko i empirijsko istraživanje čiji rezultati logično vode ka konačnim zaključcima.
Sadržaj disertacije obuhvaća sljedeća poglavlja: uvod, osobitosti zdravstvene usluge, organizacija i osobitosti zdravstva u javnim zdravstvenim ustanovama, menadžment u privatnim zdravstvenim ustanovama, ljudski resursi u privatnim zdravstvenim ustanovama, SWOT - analiza privatnih i javnih zdravstvenih ustanova. Na kraju doktorske disertacije opisuju se perspektive i očekivanja poboljšanjem kvalitete upravljanja ljudskim resursima za uspješniju organizaciju unutar zdravstvenih ustanova. U zaključnom dijelu slijedi zaključno razmatranje i preporuke za poboljšanje organizacije ljudskih potencijala u privatnim zdravstvenim ustanovama. Pristupnica je na logičan način oblikovala disertaciju u kontekstu postavljenih ciljeva istraživanja.
U uvodnom razmatranju definiran je problem istraživanja, postavljene su hipoteze čija je istinitost testirana na osnovi podataka iz primarnog istraživanja te su određeni jasni ciljevi istraživanja i očekivani znanstveni doprinos disertacije. Specificirana je metodologija korištena u istraživanju te obrazložena njezina struktura.
U drugom poglavlju, Osobitosti zdravstvene usluge, dane su osnovne terminološke i definicijske osnove koncepta zdravstva te zdravstvenog prava, kao i odnos zdravstvenog i građanskog prava te njihova sinergija i determinacija. Nadalje, iz proučene i analizirane literature iznesene su karakteristike i razlike privatne i javne zdravstvene ustanove na razini sekundarne zdravstvene djelatnosti te propisani pravni odnos pružatelja i korisnika zdravstvene usluge, kao i njihova prava i dužnosti.
U trećem poglavlju, Organizacija i osobitosti zdravstva u javnim zdravstvenim ustanovama, navedeno je, sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti ( NN 150/08, 71710 i 139/10 ), kako zdravstvenu djelatnost mogu obavljati zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija, odnosno Grada Zagreba te zdravstvene ustanove u vlasništvu drugih pravnih i fizičkih osoba. Isto tako, prema pravilniku Ministarstva zdravlja i socijalne skrbi, dane su osnove funkcioniranja zdravstva, odnosno njene organizacije te specifičan timski rad između pružatelja i korisnika ove usluge.
Naziv četvrtoga poglavlja je Menadžment u privatnim zdravstvenim ustanovama. U ovom dijelu rada opisuje se organizacija privatnih zdravstvenih ustanova ili poliklinika te se nadovezuje na organizaciju ljudskih potencijala.
Peto poglavlje usko je vezano za temu ljudskih resursa u privatnim zdravstvenim ustanovama. Ono je najopširnije područje u kojem se razrađuju teme poput funkcije ljudskih potencijala, njihovo strateško planiranje, pronalaženje osoblja i njihova profesionalna selekcija, zadržavanje postojećih zaposlenika, eventualna kompenzacija i beneficije unutar ustanove. Neizostavno je i bitno područje u ovom dijelu rada trening zaposlenika, kao i njihova edukacija. Nastavak ovog rada bazira se na već utemeljenim i definiranim izazovima kao što su staromodni sustavi ili rastući zahtjevi zaposlenika, s čime je povezano i njihovo moguće nezadovoljstvo, kao i osvrt na deficit liječnika specijalista. Organizacijski elementi ljudskih potencijala u zdravstvenoj organizaciji sljedeći je dio ovog rada, a opisuje vodstvo, motivaciju, organizacijsku kulturu i informacijski proces te raznolikost ove problematike. Neizostavan je dio ovoga rada razmatranje i analiza strategija u menadžmentu ljudskih potencijala kao i njihova glavna funkcija.
Šesto poglavlje rada sastoji se od dvije SWOT- analize. Prva SWOT – analiza razrađuje prednosti, nedostatke, prilike i opasnosti u privatnim zdravstvenim ustanovama, dok se druga bazira na javne zdravstvene ustanove. Ovakva analiza omogućuje usporedbu dvaju sustava te usmjerava privatne zdravstvene ustanove prema željenom cilju.
Iz navedenih poglavlja uočit će se perspektive i očekivanja od poboljšanja kvalitete upravljanjem ljudskim resursima za uspješniju organizaciju u privatnim zdravstvenim ustanovama.
Na kraju su u zaključnim razmatranjima sustavno, cjelovito i konzistentno predstavljeni najvažniji rezultati i spoznaje dobivene ovim istraživanjem.
U zaključku su razmatranja i preporuke za poboljšanje organizacije ljudskim potencijalima u privatnim zdravstvenim ustanovama. |
| Abstract (english) | The dissertation examines how a successful healthcare organization contributes not only to the employees of this activity, but also to the quality of service that the patients receive. At the level of the Republic of Croatia, health services with which patients can have access to public health institutions and private health care institutions. Public health institutions, hospitals, are most often owned by a state or county or city. Private health institutions, is clinics or clinics are privately owned. Hospitals are both traditional and Croatian people much closer than clinics and polyclinics. This is why public health hospitals are more present than private health care institutions. Private health care institutions have been present on the Croatian market since the late 1990s, while public care was provide to the patients, in the free, "always". When establishing private healthcare facilities, polyclinics or clinics, patients have been given a whole new experience in receiving health services. Private institutions in general, as well as private healthcare institutions, often operate quite differently than public institutions. Most private healthcare facilities in Croatia, owned by physical / natural persons, are based on smaller institutions with fewer employees, is narrowly specialized outpatient clinics, fewer on a number of teams - specialization with more specialized appointments. They are private medical institutions, clinics or polyclinics, the subject of this doctoral dissertation. In addition, the organizational structure of the two health institutions, both private and public, will be consider. The organization of private health care establishments is certainly specific and different from those in public health institutions. By looking at its organization, quality and performance, it is possible to evaluate the quality of human resource management, quality of service, and motivation of employees. Good and successful organizations result in improved quality of service to patients, which is extremely important for private healthcare institutions. This is due to the fact that most clinics and clinics are not funded or subsidized by the Croatian Institute for Health Insurance (HZZO) and depend on their success or failure. Therefore, it is precisely the patients who choose which healthcare they will use. Public health institutions provide services that are provided through the Croatian Health Insurance Institute and are free of charge for patients, while private healthcare services are paid by patients directly, without any benefits, bonuses or discounts. Polyclinics and clinics remain with their quality, professionalism, professionalism, but quality organization to get as many patients as possible to survive in the open market.
In order to achieve a better link between private and public health, success would be tripled; both for private and public health, but also for patients. This linkage is based on a successful organization and synergies between these two types of healthcare activities. If public and private healthcare were to be linked, is if public healthcare patients were partly directed to private health care facilities, their number would be significantly reduced, which would automatically reduce long waiting lists for specific specialist examinations. Such an organization would, in part, provide a secure job for private healthcare institutions, which would bring benefits to public and health institutions and patients. Attempts of such an organization exist but many problems have slowed down. Among them, there are certainly skeptical patients who do not consider private health institutions serious enough or do not trust enough in the doctors who are employ there. Another unfavorable circumstance emerged when collecting compensation for patients who were hospitals or HZZOs, because the CIAs were willing to pay the fees they were not enough to allow private clinics to meet the real costs of their examinations.
Because of this poor organization between these two types of healthcare institutions, private health care institutions in Croatia are force to fight for their survival. Therefore, a top-notch organization certainly involves working with human resources inevitable to result in endless work and effort on consumers or patients. The aforementioned topics are still underdeveloped, which is precisely the reason for choosing this area for research.
The established research object, or problem, undoubtedly determines its basic purpose, scientific or cognitive purpose of research-successful organization-based smell management of human potentials; it is possible to achieve a higher quality healthcare service received by patients in private healthcare institutions. You will be ask to provide a specialist with the help of what you have done and what you need to do, as well as the professionals you are looking for. Therefore, it is use as a lymph node in the lymph nodes of the lymph nucleus. It is a strategic partner in the development of the private sector and the development of trade and investment projects, as well as the prospects for the development of Euro-zone economics, the Euro-Atlantic Partnership and the Euro-Atlantic Troika. The importance of quality is the authoritative organization of the organization and the strategy for the development of the national economy. Therefore, the necessity of intelligent capacity management is imperative. We will be able to offer you the best of your knowledge and experience in our business.
Organizations can be find at the Republic of Croatia in the city of Oregon. Just shoaling approach escape is made by the laced potentials is universal for all and private healthcare institutions seeking mutual satisfaction, doctors and patients, and successful business. I have been working with the doctor for a long time and I have been in the hospital for a long time (grana management and organization). If you are interested in a new site, you will be ask to provide a copy of the information you provide. If you do not agree with the terms and conditions of your application, you will be notifying of the action plan, which may be use for the purposes of the program, for the benefit of the beneficiary, the benefit of the beneficiary. You can post a copy of this article and send it to the post office that you are looking for. By implementing experience, knowledge and scientific research, the aim is to enrich this specific health service quality.
The research was conducted to show successful but unsuccessful human resources management in the organization of private healthcare institutions in the Republic of Croatia. Based on the research conducted, we will try to establish the most successful human resource management model. The starting point of the research is the theoretical framework that sets the research goals and hypotheses of the work. Secondary research and analysis of relevant scientific and professional literature and primary research will lead to scientific results.
Starting from the above goals, a model tested hypotheses was set:
H1: There is a causal link between the quality of service and the satisfaction of private polyclinic patients.
H2: Increasing employee motivation increases the quality of service in private healthcare facilities.
H3: Increasing synergy between public and private health care institutions increases the speed of patient service.
Based on the set goals and hypothesis of research, the Ph.D. has conducted a theoretical and empirical research whose results logically lead to final conclusions.The content of the thesis includes the following chapters: introduction, peculiarities of health services, organization and peculiarities of health in public health institutions, management in private health care institutions, human resources in private health care institutions, SWOT analysis of private and public health institutions. At the end of the doctoral dissertation, perspectives and expectations are described by improving the quality of human resources management for a more successful organization within health care institutions. Concluding remarks follow the conclusions and recommendations for improving the human resources organization in private health care institutions. The candidate has logically shaped the dissertation in the context of the set research goals.
In the introductory discussion the problem of research was defined, hypotheses were established whose authenticity was tested on the basis of the data from the primary research and certain clear objectives of the research and the expected scientific contribution of the dissertation. The methodology used in the research was explained and its structure explained.
In the second chapter, Key Features of Health Services, the basic terminological and definitional bases of the concept of health care and health law, as well as the relationship between health and civil law and their synergies and determinations were given. Furthermore, the analyzed and analyzed literature presented the characteristics and differences between the private and public health institutions at secondary health care level and the prescribed legal relationship between providers and users of health services as well as their rights and duties.
In the third chapter, Health Care Organization and Peculiarities in Public Health Institutions, according to the Health Care Act (NN 150/08, 71710 and 139/10), health care activities can be performed by state-owned healthcare institutions owned by counties or cities Zagreb and these health institutions owned by other legal and natural persons. Similarly, according to the Rulebook of the Ministry of Health and Social Welfare, the basics of the functioning of health care, ie its organization, and the specific teamwork between the providers and users of this service were given.
The title of the fourth chapter is Management in Private Health Institutions. This section describes the organization of private health care institutions or polyclinics and is complemented by the organization of human resources.
The fifth chapter is closely related to the topic of human resources in private health care institutions. It is the most extensive area in which to elaborate on topics such as human resources function, their strategic planning, finding staff and their professional selection, retention of existing employees, possible compensation and benefits within the institution. It is indispensably an important area in this part of the employee training as well as their education. The continuation of this work is based on the already established and defined challenges such as old-fashioned systems or growing requirements of employees, with which it is connected and their possible dissatisfaction, as well as review of the deficit of medical specialists. Organizational elements of the human resources in the health care organization is the next part of this work, and describes leadership, motivation, organizational culture and information process and the diversity of this issue. An essential part of this paper is the consideration and analysis of human resource management strategies as well as their main function.
The sixth chapter consists of two SWOT analyzes. The first SWOT analysis analyzes the advantages, disadvantages, opportunities and dangers in private health care institutions, while the second is based on public health institutions. This analysis allows comparison of the two systems and directs the private health care institution to the desired goal.
From the above mentioned chapters will be seen the prospects and expectations of improving the quality of human resources management for a more successful organization in private healthcare institutions.
Finally, in the final considerations, the most important results and findings obtained through this research are systematically, holistically and consistently presented.
In conclusion, considerations and recommendations for improving the organization of human resources in private healthcare institutions are considered. |
