Abstract | Dr. sc. Davor Dujak u svom doktoratu se fokusira na problem održivosti hrvatskih, prvenstveno prehrambenih, opskrbnih lanaca, kao i ulogu hrvatske maloprodaje pretežito prehrambenih proizvoda u povećanju konkurentnosti cjelokupnog prehrambenog opskrbnog lanca. Uslijed procesa internacionalizacije hrvatskog maloprodajnog tržišta, hrvatski prehrambeni opskrbni lanci nalaze se u nepovoljnom položaju jer sve teže konkuriraju međunarodnim maloprodavačima i njihovim opskrbnim lancima, kako po pitanju cijene, tako i po pitanju nekonzistentnosti razine dostupnosti proizvoda, širine i dubine asortimana, optimalne razine zaliha ili brzine reakcije na promjenu u potražnji. S obzirom na najveću moć koju maloprodajna razina ima u današnjim prehrambenim opskrbnim lancima u disertaciji se dokazuje osnovna hipoteza kako upravljanje opskrbnim lancem inicirano od strane maloprodavača i temeljeno na razvoju odnosa i povjerenja s dobavljačima dovodi do ušteda u troškovima i povećanja razine logističke usluge u opskrbnom lancu maloprodaje. Također, u disertaciji se dokazala i pretpostavka o nedovoljnoj iskorištenosti aktivnosti upravljanja opskrbnim lancem kao oblika suradnje u opskrbnom lancu. Kao odgovor na ove probleme razvijen je model upravljanja opskrbnim lancem od strane maloprodaje. Model je razvijen na temelju proučavanja suvremene literature iz područja upravljanja opskrbnim lancem od strane maloprodaje, kao i proučavanja postojećih modela upravljanja opskrbnim lancem. Model je ispitan metodom studije slučaja na velikom hrvatskom maloprodavaču i njegovim dobavljačima iz sektora pakirane hrane. Pri tome su se koristile metode dubinskog intervjua, mapiranje pomoću uzročnih mapa, kao i osobno (anketno) istraživanje. U svrhu fokusiranja na konkretan problem i stvaranja slike o realnoj situaciji u opskrbnom lancu, provedeni su dubinski intervjui s ljudima iz prakse (ljudi iz maloprodajnih i proizvođačkih gospodarskih subjekata koji su izravno uključeni u aktivnosti upravljanja opskrbnim lancem – ne samo logističke aktivnosti, nego i aktivnosti marketinga, nabave, financija, viših razina upravljanja). Koristio se polu-strukturirani dubinski intervju. U disertaciji se koristila i metoda mapiranja, odnosno prikazivanje odnosa u opskrbnom lancu pomoću uzročnih mapa. Na temelju dubinskih intervjua, ali i proučavanja literature iz područja dizajna distribucije (posebno centralne distribucije) konstruiran je prikaz utjecajnih čimbenika u obliku uzročne mape, koji predstavlja izvrstan alat za spoznavanje uzročno-posljedičnih veza između elemenata nekog sustava i za unapređenje procesa kroz jasno definiranje problema koje omogućuje njegovo lakše rješavanje. Dobiveni rezultati analizirani su prikladnim statističkim metodama, i korišteni u kreiranu nove prilagođene uzročne mape koja vjerno oslikava uzročno-posljedične veze u prehrambenom opskrbnom lancu maloprodaje. Također, pomoću dobivenih rezultata testirano je svih dvanaest postavljenih hipoteza, pri čemu hipoteze 6, 7 i 8 nisu prihvaćene, hipoteza 5 je djelomično prihvaćena, a sve ostale hipoteze su prihvaćene. Ovaj model, u svom zadnjem koraku rezultirao je skupom smjernica za unapređenje suradnje, a time i cjelokupnog poslovanja u opskrbnom lancu maloprodaje. Iz analize rezultata testiranja hipoteza može se izdvojiti jedan od glavnih općenitih zaključaka koji se odnosi na prevladavajuću usmjerenost dobavljača na smanjivanje troškova kroz upravljanje opskrbnim lancem i zanemarivanje važnosti povećanja usluge krajnjeg kupca i prometa prema krajnjem kupcu. Iako je zajednički rad prvenstveno na smanjivanju troškova pomak u opskrbnom lancu, ujedno je i pokazatelj tradicionalnog užeg logističkog gledanja na probleme koji se javljaju u vlastitom gospodarskom subjektu i neshvaćanja povezanosti aktivnosti svih članova u opskrbnom lancu. Također, u hrvatskim opskrbnim lancima se još uvijek osjeća "suradnja radi suradnje", odnosno suradnja dobavljača s maloprodavačima zbog povećanja sigurnosti za buduću suradnju. Problem se može javiti i u posjedovanju različite razine znanja između pojedinih članova opskrbnog lanca koji surađuju, što onemogućuje ostvarivanje svih potencijalnih koristi od suradnje.
Dakle, rezultati istraživanja, kao i znanstveni doprinos rezultata istraživanja su: (a) sveobuhvatni i sistematizirani prikaz dosadašnjih istraživanja iz domene upravljanja opskrbnim lancem s motrišta maloprodavača općenito i u Republici Hrvatskoj (b) sinteza dosadašnjih istraživanja i nalaženje glavnih problema i područja sukoba i suradnje u opskrbnom lancu; (c) razvijanje konkretnog konceptualnog modela upravljanja opskrbnim lancem od strane maloprodavača čija se učinkovitost empirijski testirala u određenoj mjeri.
Konačno, u disertaciji se zaključuje kako hrvatski maloprodavači pretežito prehrambenim proizvodima imaju najveću moć u opskrbnom lancu, ali ujedno i najveću odgovornost za budućnost hrvatskog prehrambenog opskrbnog lanca. Model kojeg je dr. sc. Davor Dujak razvio u disertaciji predstavlja realnu pretpostavku za unapređenje suradnje u hrvatskim prehrambenim opskrbnim lancima, a samim time i za ostvarivanje dugoročno održive konkurentnosti hrvatskih prehrambenih opskrbnih lanaca. |