Abstract | Digitalno okruženje uz pojavu suvremenih tehnologija svakodnevno mijenja način na koji
komuniciramo, ispunjavamo radne zadatke i provodimo slobodno vrijeme. Kako digitalna
transformacija iz dana u dan mijenja svijet oko sebe, tako svakodnevno utječe i na djecu,
odnosno na njihovo ponašanje u digitalnom okruženju. Budući da današnja djeca nemaju
iskustvo odrastanja bez informacijsko-komunikacijskih tehnologija te digitalne uređaje koriste
od najranije dobi, u kojoj su najosjetljiviji na razvojne utjecaje, često im nedostaje kritičnost
prema dostupnim sadržajima i načinima korištenja. Danas djeca odrastaju brzo, izravniji su,
informiraniji o svijetu oko sebe te lako pristupaju različitim sadržajima putem digitalnih uređaja
koji su im dostupni. Odraz su društva u kojem rastu i razvijaju se pa je nemoguće izolirati ih od
digitalnih utjecaja koji mogu biti dodatni poticaj za učenje i razvoj, ali kriju i mnoge
potencijalne opasnosti. Ograničavanje pristupa internetu predstavlja uskraćivanje
mnogobrojnih koristi što može dovesti do digitalne nejednakosti. Ipak, regulacija količine,
vremena i uvjeta upražnjavanja pojedinih digitalnih aktivnosti, kao i izbor internetskih sadržaja,
imaju značajan utjecaj na to kakve će učinke imati na djecu. Implementacija prava djeteta u
digitalnom okruženju zahtijeva konstantnu podršku roditelja, odgojitelja, učitelja i svih ostalih
odraslih osoba u komunikaciji s djecom na poticanje dječje kreativnosti i inovativnosti, njihovo
osnaživanje u društvenom kontekstu, kao i aktivno uključivanje u proces njihovog digitalnog
opismenjavanja. Zbog svojih kognitivnih sposobnosti djeca su manje svjesna digitalnih
opasnosti, a shvaćanje online prijetnji i rizika te poznavanje načina na koje se mogu zaštititi
ovisi o tome jesu li pravovremeno i pravilno upoznati s njima. Kvantitativno istraživanje je
iznjedrilo uvid u navike djece osnovnoškolske dobi u Republici Hrvatskoj prilikom korištenja
interneta i izloženosti suvremenim digitalnim tehnologijama. Zbog iznimno osjetljive skupine
u fokusu istraživanja, primarni izvor podataka su roditelji koji su svojim stavovima ukazali na
konkretne činjenice o ponašanju djece u digitalnom okruženju u Republici Hrvatskoj. Prema
njihovoj percepciji su djeca u dobi od 6 do 14 godina aktivni korisnici informacijskokomunikacijskih, odnosno digitalnih tehnologija, koja tijekom uobičajenog radnog dana
najčešće provode 30 do 60 minuta koristeći se internetom, dok se to vrijeme tijekom
uobičajenog dana vikendom poveća na 2 do 3 sata. Tri četvrtine djece posjeduje vlastite
digitalne uređaje, najčešće mobilne ili pametne telefone s kojih, ovisno o dopuštenju, izvršavaju
različite internetske aktivnosti. Roditelji su općenito mišljenja kako su njihove digitalne
sposobnosti na višoj razini od digitalnih sposobnosti njihove djece. Percepcija rizika
internetskih opasnosti je prilično visoka, uvjetovana potencijalnim štetnim utjecajem i
vjerojatnošću nastanka. Opasnosti su povezane s nasiljem, sigurnošću te zaštitom privatnosti i
osobnih podataka djece, kao i marketinškim postupcima i izloženosti oglasima koji potiču
nezdrave navike i konzumacije. Prema preferencijama roditelja u pogledu zaštitnih mjera
određene ipak smatraju učinkovitijima od drugih. Djeca nerijetko sama započinju razgovor ili
traže pomoć vezanu uz svoje internetske aktivnosti, a najveći broj roditelja izjavljuje kako imaju
dogovorena pravila s djetetom o tome koliko dugo i kada dijete može provoditi vrijeme online.
Također, smatraju kako imaju relativno visoku kontrolu nad zaštitom svoje djece.
Prepoznavanje i razumijevanje implikacija digitalnog okruženja te percepcija rizika i utjecaja
na djecu ne razlikuje se značajno među roditeljima različitih sociodemografskih karakteristika. |
Abstract (english) | With the emergence of modern technologies, the digital environment transforms the way in
which we communicate, complete our work tasks and spend our free time on a daily basis. As
digital transition transforms the world around us from day to day, it also affects children and
their behaviour in the digital environment. Since the children of today have no experience of
growing up without IT technologies and use digital devices from a very early age, when they
are at the most sensitive stage of development, they often lack a critical approach to the
available content and the ways in which it is used. Nowadays, children grow up fast, they are
more direct and informed about the world around them and can easily access various content
through digital devices at their disposal. As they are a reflection of the society in which they
are growing up and developing, it is impossible to isolate them from digital influences.
However, while those influences can serve as an additional incentive to learn and develop, they
are also fraught with many potential threats. Imposing limitations on internet access also means
withholding multiple benefits, which may cause digital inequality. However, controlling the
number, time and conditions of performing digital activities, as well as the chosen internet
content, has a great impact on the effects they produce on children. Implementation of children's
rights in the digital environment requires constant support of parents, educators, teachers and
all other adults in communication with children aimed at encouraging their creativity and
innovativeness, empowering them in the social context and ensuring active involvement in the
process of developing their digital literacy. Due to their cognitive abilities, children are less
aware of digital threats, so their understanding of online threats and risks, as well as their
familiarity with adequate safeguards, depend on whether they have been timely and properly
introduced to them. Quantitative research has provided an insight into the habits of primary
school children in the Republic of Croatia in relation to their use of the internet and exposure
to modern digital technologies. Due to the fact that the research was focused on a highly
sensitive group, the primary source of data were parents, whose opinions pointed to specific
facts about children’s behaviour in the digital environment in the Republic of Croatia.
According to their perception, children aged 6-14 are active users of information and
communications technology and digital technology who usually spend 30-60 minutes on the
internet during an average workday, while the time spent on the internet during an average7
weekend day increases to 2-3 hours. Three quarters of the children have their own digital
devices, usually mobile or smartphones, which they use to perform various online activities,
depending on the permission they have. In general, parents believe their digital skills are at a
higher level than their children’s. Online risk perception is considerably high and conditioned
by potential adverse effects and probability of occurrence. Threats are related to violence, safety
and protection of privacy and personal data of children, as well as to marketing procedures and
exposure to ads encouraging unhealthy habits and consumption. According to the parents’
preferences regarding safeguards, they believe that some safeguards are more efficient than
other. Children often start a conversation about or seek help with their online activities by
themselves and the majority of parents stated they have established rules on how long and when
their child can spend time online. Furthermore, they find the level of their control over
protection of their children to be relatively high. There were no significant differences in
recognition and understanding of the implications of the digital environment and perception
and effects of risks on children between parents of different social and demographic
characteristics. |