Abstract | Svaka zemlja raspolaže dovoljnim turističkim potencijalom. Poneke zemlje svoje turističke uspjehe slažu temeljem povijesne građe njihova okruženja. Tako su mnoge od njih svoju turističku privlačnost uklopile u onu povijesnu komponentu koja će biti zanimljiva posjetiteljima u onu prirodnu kojom raspolažu. U tu cijelu priču, uklopit će sadržaj turističke ponude kojim će također ići na ruku domaćem stanovništvu, te na taj način ostvariti uspjeh gledan iz tri perspektive. Perspektive turista koji ondje dolazi i kamo će se zahvaljujući kvalitetnoj turističkoj ponudi vjerojatno i vraćati, zatim perspektive domaćeg stanovništva (gledavši sa poduzetničke strane) koje će od turističke djelatnosti ostvariti zaradu, te u konačnici iz perspektive zemlje, koja stvarajući dobru turističku, povoljnu i pozitivnu klimu ostvaruje kako društveni tako i ekonomski uspjeh. Krug aktivnosti koji turizam u sebi nosi u svojim je počecima, zasigurno bio baš to, krug koji okuplja turiste, turističke djelatnike među domaćim stanovništvom te zemlju kojoj pripadaju. No, turistički se krug s vremenom promijenio, perspektiva iz koje se nekada gledao uspjeh danas je puno drugačija, a potencijal zemlje više ne ovisi direktno o posjedu zemlje u vidu povijesne priče, niti prirodnih bogatstava, već prije svega ljudi, odnosno znanja i poduzetničkog duha koji ondje vlada. Ljudski su resursi uz kapital danas osnovni pokretači turističkog kotača. Svjedoci smo zemlje izrazito bogate povijesne i kulturne, te prirodne baštine, no unatoč evidentnom potencijalu, nedostaje motor kotača. Današnji, suvremeni turizam zahtijeva kontinuiranu inovativnost, onu koja će rasti zajedno sa rastom potreba, želja i motiva putovanja domaćih i stranih turista, te investicije bez kojih svaki pokušaj ostaje tek to, samo pokušaj dobre priče. O turizmu se mnogo govori, no na kraju malo se toga kaže. Uzmemo li u obzir našu državu, već na sam spomen pojma turizma, čut ćemo najčešće vrlo slična razmišljanja i dojmove. Zemlja smo predivnih prirodnih bogatstava, vrijednih ljudi i raspolažemo iznimnim razvojnim potencijalom. Možemo postati ne samo europska, već i svjetska destinacija turističkih putovanja. Jednako tako, uvriježeno je i mišljenje kako ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni, čak štoviše, smatra se da ih čak niti ne znamo na pravi način upotrijebiti. Kada ovoj cjelokupnoj prosječnoj slici mišljenja o hrvatskom turizmu dodamo onu brojčanu perspektivu, čini se, tek onda zadovoljstvo opada. Iako svake godine slušamo o porastu broja posjeta i noćenja turista, a samim time i o porastu zarade, unatoč tome, uvijek ostaje visjeti upitnik nad sezonom koja je prethodila. Ostaje dojam kako osim kratkotrajnog utjecaja na pad nezaposlenosti te na porast zarade djelatnika turizma, on sam na gospodarsku sliku Republike Hrvatske ne utječe snažno.
Kako bismo prestali robovati površnim informacijama te informacijom društvene mase, ovaj rad pokušat će približiti izazove turizma Republike Hrvatske sa kojima se ona susreće, te na temelju podataka za turističku sezonu 2015. godine, dati osvrt na važnu produženu ruku gospodarstva, odnosno turizam. |