U središtu poslovanja svakog poslovnog subjekta nalazi se zadovoljavanje potreba i želja koje su prisutne na tržištu. One dolaze od krajnjih potrošača, odnosno od poslovnih kupaca, ovisno o tome posluje li poduzeće na tržištu krajnje potrošnje ili na poslovnom tržištu. Kupci i potrošači nikako ne mogu biti izjednačeni pojmovi. Finalni potrošači su pojedinci koji kupuju proizvode poduzeća za vlastitu upotrebu, odnosno, za zadovoljavanje vlastitih potreba i želja. Oni ne ostvaruju dobit kupnjom tih proizvoda ili usluga. Dakle, kupac nužno ne mora biti i krajnji potrošač i upravo u toj činjenici leži objašnjenje razlike između kupca i potrošača. U novim uvjetima poslovanja javlja se potreba za uvažavanjem krajnjih potrošača kojima poduzeća prodaju prizvode i usluge; upravo na njihovim željama i potrebama sastavlja se ponuda nekog poduzeća. Ukoliko poduzeće uloži različite resurse kako bi spoznalo kako se ponašaju njihovi potrošači, na temelju kojih kriterija donose odluku o kupnji, na taj način stvara snažne temelje za ostvarivanje konkurentske prednosti i uspješnog poslovanja. Na ponašanje potrošača utječe nekoliko činitelja koji se vežu za kupovnu snagu potrošača, kulturu krajnjih potrošača, pripadnost određenom društvenom sloju, informacijama o ponudi drugih poduzeća koja su prisutna na tržištu, kao i osobnim karakteristikama potrošača. Ukoliko poduzeće želi biti uspješno, ono mora biti konkurentno i mora postići konkurentsku prednost, kako pred konkurentima u zemlji, tako i izvan nje. Stvaranje konkurentske prednosti nije jednostavan i jeftin pothvat, za njega je potrebno znanje o tome tko su najvažniji kupci i potrošači. Upravo će znanje o potrošačima, kao i njihovim osobinama i ponašanjima u procesu kupnje, omogućiti razvijanje i prilagodbu ponude koja će najbolje odgovarati njihovim željama i potrebama. Cilj ovoga rada jest utvrditi u kakvoj su korelacijskoj vezi ponuda i potražnja sa potrošačima koji se nalaze na tržištu. U radu će biti obrađeni pojmovi poput ponašanja potrošača, sklonosti potrošača, tržišne košare, krivulje i mape indiferencije, ograničenja budžeta potrošača, izbora potrošača, preferencije potrošača, kao i indeksa troškova života. U radu će biti riječi i o Idealnom indeksu troškova života, Laspeyresovom indeksu cijena, Paascheovom indeksu, ponderiranom verižnom indeksu, a biti će prikazana i analiza troškova života i indeksa potrošačkih cijena u Republici Hrvatskoj. Treća cjelina odnositi će se na pojam ponude i potražnje, promjene vezane za tržišnu ravnotežu, razlike između kratkoročne i dugoročne elastičnosti, predviđanja učinaka promjene tržišnih uvjeta, kao i učinaka državnih intervencija.