Doktorska disertacija prikazuje i obuhvaća analizu provedbe, realizacije te utjecaja Bolonjskog procesa na razvoj visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj. U teorijskom dijelu sveobuhvatno su prikazane i objašnjene društvene promjene nacionalnih gospodarstava zemalja Europske unije, kao i reperkusije socijalnih i ekonomskih promjena na koncepcije i daljnju održivost sustava visokog obrazovanja. U doktorskoj disertaciji je primarni naglasak usmjeren na prikaze i određivanje važnosti svih razina obrazovanja kao i sadašnjih i budućih aktivnosti visokoškolskih institucija, koji nastoje iznaći zajednička rješenja u vidu harmonizacije sustava visokog obrazovanja na razini cijele Europe, ali i šire. Naglasak je posebice stavljen na analizu utjecaja ljudskog kapitala kroz direktnu i indirektnu ulogu evolucije važnosti utjecaja ljudskog kapitala na ekonomski rast i razvoj, ponajviše kroz sposobnost prilagodbe na sve zahtjevniju vremensku dinamiku u segmentu tehničkih, znanstvenih, poslovnih, ali i tehnoloških promjena. Implementacija Bolonjskog procesa na cjelovitom prostoru Europske unije, imala je za cilj osigurati i poboljšati razinu kvalitete sustava obrazovanja, pri čemu je u implementaciji Bolonjskog procesa poseban osvrt bio usmjeren ka poboljšanju kvalitete visokog obrazovanja. U kreiranju i izgradnji sustava kvalitete u sustavu obrazovanja primarni cilj polazi od prijedloga okvira i mehanizama putem kojih se horizontalno i vertikalno redefiniraju nove vrijednosti, kao i novi načini svijesti svakog zaposlenika koji dolazi iz sustava obrazovanja. Stoga, upravljanje kvalitetom rada zaposlenika kao i osiguranje nadzora nad provedbom procesa obrazovanja predstavlja bitnu stratešku odrednicu u radu visokoobrazovnih ustanova. Doprinos doktorske disertacije u aplikativnom smislu, ogleda se u povezivanju dosadašnjih istraživanja kao i u empirijskom istraživanju percepcije studenata i profesora kroz zadane indikatore kvalitete, ali i analizu odgovora na pitanja koja određuju trenutni stav o utjecaju Bolonjskog procesa na visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj. Istraživanje koje je provedeno anketnim upitnikom, a bilo je dostavljeno elektroničkim putem nastavnom osoblju i studentima Ekonomskog fakulteta u Osijeku, pokazalo je da se percepcije nastavnika i studenata značajno ne razlikuju. Drugi dio istraživanja odnosi se na prikupljanje, obradu i analizu statističkih podataka dobivenih iz arhivskih dokumenata Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Tako primjerice, analizom ANOVA dobiveni rezultati potvrđuju, djelomično potvrđuju ili ne potvrđuju glavnu i tri pomoćne hipoteze. Kada je provedena usporedba rezultata ANOVA analize, u promišljanjima nastavnika i studenata, potvrđeno je i nezadovoljstvo primjenom Bolonjskog procesa, ali se promjene koje je donijela implementacija Bolonje u visoko obrazovanje Republike Hrvatske, isto tako ne mogu okarakterizirati kao izrazito loše. Doktorskom disertacijom pokušalo se ukazati na područje nezadovoljstva sudionika u istraživanjima, no u konačnici bi ovo trebao biti poticaj u iznalaženju rješenja koja bi svojevremeno poboljšala promišljanja i stav svih budućih propitanika i korisnika, a koje bi vodilo ka reorganizaciji Bolonjskog procesa.