| Abstract | Globalizacija je fenomen koji se koristi za opisivanje promjena u svim segmentima ljudskog života i društva. Zahvaljujući globalizacijskim promjenama različiti dijelovi svijeta su se povezali i postali međuzavisni. Raznolikost je na taj način postala jedan od prevladavajućih čimbenika u globalnom društvu te najvećih izazova 21. stoljeća. Jedan od rezultata je stvaranje multikulturalnog društva. Kako u Hrvatskoj žive i pripadnici različitih etničkih skupina, koja posjeduju svoja nacionalna, a posebno vjerska i kulturna obilježja Hrvatsku se u svijetu (kao i većinu europskih zemalja) percipira kao multikulturalnu zajednicu. Pitanje kros kulturalnog menadžmenta važna je tema istraživanja u doba globalizacije i svjetske mobilnosti. Kros kulturalni menadžment područje je komparativnog istraživanja različitih kultura te njihovog uzajamnog djelovanja s ciljem njihovog boljeg razumijevanja, ali i važnosti utjecaja koji imaju na pojedinca u usmjeravanju njegovog razmišljanja i ponašanja u kulturno drukčijim sredinama. U navedenim uvjetima posebnu pozornost potrebno je posvetiti istraživanju različitih kultura, kao osnovnoj pretpostavci ostvarivanja konkurentne prednosti u regiji te uspješne međunarodne suradnje i poslovanja. Globalna povezanost počiva na trgovini, kretanju kapitala i migracijama stanovništva. Upravo migracije radne snage prouzročile su kulturne promjene u svim dijelovima svijeta, svim društvima i u svim kulturama. One su potakle susrete različitih naroda i kultura. Zahvaljujući globalizaciji znatno su se povećale mogućnosti za mobilnost. Primjenom teorije o globalizaciji te važnosti kulture nastojalo se objasniti odnose i utjecaj kulture na menadžment. Analizom dobivenih rezultata potvrdila se činjenica da proučavanja o kulturi i kros kulturna pitanja imaju važnu ulogu u globalnom okruženju. Time je pristupnica dokazala i H1 koja glasi: „Na kros kulturalni menadžment utječu čimbenici globalizacije.“
U nastavku disertacije analizirane su masovne migracije kao jedan od najbrže rastućih problema Europske unije. Prema iskustvu zemalja iz regije (članica EU) može se pretpostaviti da će doći do povećanog imigracijskog priljeva i u Republiku Hrvatsku. Cjelokupna budućnost će ovisiti o samim useljeničkim politikama pojedine zemlje. Da bi se to pitanje moglo urediti i razviti u pravom smjeru u Republici Hrvatskoj važno je poznavanje svih problema vezanih za stanovništvo posebno zbog integracije u hrvatsko društvo. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazali su da trenutno u Hrvatskoj kao članici EU živi jako malo stranaca, ali se u budućnosti može očekivati sve veći priljev. S obzirom na navedeno analizirani su odabrani demografski trendovi u Republici Hrvatskoj. Kroz praćenje demografskih trendova daju se prijedlozi kako utjecati na stanovništvo te kako dugoročno utjecati na razvoj multikulturalnosti društva u cjelini. Nepovoljno demografsko stanje se najviše odražava u migracijama koje predstavljaju glavnog čimbenika i pridonositelja kulturne raznolikosti.
Dobiveni rezultati su pokazali da je Republika Hrvatska u demografskom opadanju, da postoji neravnomjerna naseljenost, da stanovništvo kontinuirano stari, a natalitet opada te veliki broj stanovništva se iseljava (prvenstveno mladi). S obzirom na demografske pravce razvoja u Republici Hrvatskoj, nametnula se obveza zaustavljanja i/ili smanjenja iseljavanja, negativnog nataliteta te promjena neravnomjerne naseljenosti. Iseljavanje iz Hrvatske također je značajno pridonijelo gore navedenim nepovoljnim demografskim trendovima i najveći je trenutačni problem. Iz Hrvatske u zadnjih desetak godina iseljava sve više stanovništva. U tom iseljavanju u potrazi za boljim životom i poslom, poseban problem su mladi. Pitanje ostanka i zadržavanja mladih i visokoobrazovanih ljudi jedno je od najvažnijih pitanja Republike Hrvatske i njegovo rješavanje bi trebalo biti prioritetno pred rješavanjem svih drugih problema. Smanjenje iseljavanja mladih postaje prioritet u svijetu brzih promjena. Ono je ključ za oporavak i gospodarski uspjeh. Stoga je u svrhu doktorske disertacije provedena analiza percepcije hrvatskih emigranata o utjecaju migracija na Republiku Hrvatsku. Analiza je obuhvatila glavne razloge koji su za ispitanike presudni u odluci o napuštanju Hrvatske, njihovi načini prihvaćanja nove kulture, te mogućnosti povratka. Uočeno je da ekonomski motivi igraju vrlo veliku ulogu u motivima odlaska iz Hrvatske. Istraživanjem se potvrdila značajna povezanost kvalitete postavljenih smjernica za rješavanje nepovoljnog demografskog stanja i uspješnosti pojedine zemlje. Spoznaje, rezultati i predložena rješenja proizašli iz ovog istraživanja u konačnici bi trebali pomoći u uspostavljanju i implementaciji kvalitetnijih smjernica za rješavanje nepovoljnog demografskog stanja što bi posljedično trebalo voditi uspješnijim gospodarskim kretanjima te dugoročnom poboljšanju sveukupnog stanja Republike Hrvatske. Prihvaćanje i tolerancija različitih kultura je potrebna za osnovnu zaštitu ljudskih prava i sloboda, a trebala bi biti jedan od ključnih vrijednosti u multikulturalnim društvima. Rad opisuje i stanje multikulturalnosti u Republici Hrvatskoj te se može se zaključiti da Hrvatska od samog osnutka vodi brigu o nacionalnim manjinama i odnosima većinskog i manjinskog stanovništva. Kao takva doprinosi razvoju multikulturalnog društva. Ovime je pristupnica dokazala i H2 koja glasi: „Hrvatske kulturne vrijednosti razvijaju se prema kontekstima europske kulture, a to podrazumijeva prihvaćanje kulturnog pluralizma i multikulturalnosti u kros kulturalnom okruženju.“ Većina razvijenih europskih zemalja, unatoč lošim i izrazito nepovoljnim demografskim pokazateljima nema jasnu populacijsku i useljeničku politiku. Posljedice toga mogu biti presudne za njihov budući gospodarski razvoj. Stoga je u svrhu doktorske disertacije provedena analiza multikulturalnosti u odabranim zemljama Europske unije te politika useljavanja u odabranim zemljama svijeta. Njemačka i Francuska te Australija i Kanada su odabrane zbog činjenice što predstavljaju različite modele odnosa prema imigrantima. Njemačka je analizirana zbog činjenice da je jedna od najznačajnijih imigracijskih zemalja na svijetu. Francuska je analizirana zbog činjenice da je tradicionalna zemlja imigracije te je za rješavanje problema stanovništva veliki značaj imala njihova useljenička politika i specifičan pristup populacijskoj politici. Analiza je obuhvatila njihovu poziciju na svjetskom tržištu te način pristupa prema imigrantima. Iako su društva u Europskoj uniji danas mješavina kultura, rasa i vjera gotovo podjednako kao što je to slučaj u Kanadi ili Australiji, smatra se da europske zemlje nikad nisu pokušale sustavno integrirati useljenike što i dokazuju primjeri Francuske i Njemačke. S obzirom na navedeno korisno je osvrnuti se na svjetska iskustva u traženju rješenja za nesklad demografskog i gospodarskog razvoja i razvoja useljeničke politike. S obzirom na to u nastavku se uspoređuju slučajevi Kanade i Australije. Analizirane zemlje nalaze se pri vrhu najbogatijih svjetskih gospodarstava te je upravo migracija pridonijela formiranju višeg životnog standarda. Imigranti u ovim zemljama nisu bili samo važan izvor radne snage, nego i značajan doprinos u uvođenju inovativnih i dinamičnih novih elementa. Politika useljavanja Australije i Kanade je analizirana zbog činjenice da imaju jedan od najboljih modela multikulturalnosti u svijetu jer se useljenici uspješno integriraju. U oba je slučaja riječ o usklađivanju migracijske politike i populacijske politike sa strogo selektivnim pristupom imigrantima. Nadalje je uočeno da sve četiri analizirane zemlje imaju viši standard života te predstavljaju najpoželjnije destinacije za imigrante. Time se potvrđuje činjenica da se dobrom migracijskom politikom može ostvariti prosperitet. Ovime je pristupnica dokazala i H3 koja glasi: „Multikulturalnost doprinosi prosperitetu društva. Kulturne razlike mogu postati prilika za ekonomski razvoj.“
Zaključuje se da je sama država odgovorna za vlastite demografske trendove, odnosno obvezne su prilagođavati ih potrebama na tržištu rada. Iako već rade na tome, trebaju ih poboljšati jer je zajednički cilj svih država smanjenje nezaposlenosti te povećanje kvalitete postojeće i buduće radne snage. |
| Abstract (english) | Globalization is a phenomenon that is used to describe changes in all aspects of human life and society. Due to globalization changes, different parts of the world connect and become interrelated. Diversity has in this way become one of the dominant factors in the global society and the major challenges of the 21st century. One of the results is the creation of a multicultural society. As different ethnic groups live in Croatia, which have their own national, and especially religious and cultural characteristics, Croatia is perceived as a multicultural community in the world (as well as most European countries). The issue of cross-cultural management is an important topic of research in the age of globalization and global mobility. Cross cultural management is an area of comparative studies of different cultures and their interaction with a purpose to their better understanding, but also the importance of their impact on the individual in orientation of its reflections and behavior in different cultural environments. In the mentioned conditions, special attention should be devoted to the research of different cultures, as well as the basic assumption achievement a competitive advantage in the region and successful international cooperation and business. Global connectivity is based on trade, capital movements and migration. Labor migration has caused cultural changes in all parts of the world, all societies and in all cultures. They stimulate encounters of different nations and cultures. Due to globalization, opportunities for mobility have significantly increased. Applying theories of globalization and the importance of culture was sought to explain the relations and the impact of culture on the management. The analysis of the results confirms the fact that the study of culture and cross-cultural issues plays a significant role in the global environment. Thereby the candidate has proven hypothesis (H1) which is: “The factors of globalization influence cross cultural management.“
In the following thesis the mass migration is analyzed as one of the fastest growing problems of the European Union. According to the experience countries from the region (EU members) it can be assumed that there will be increased immigration inflows in the Republic of Croatia. The entire future will depend on immigration policies of individual countries. In order to regulate and to develop this issue in the right direction in Croatia, it is important to know all the problems related to population, especially for integration into Croatian society. Central Bureau of Statistics has shown that very few foreigners currently live in Croatia, but in the future an increasing inflow can be expected. Considering the above, selected demographic trends in Croatia were analyzed. Through the monitoring of demographic trends suggestions are given on the influence on the population and also the long-term impact on the development of multicultural the society in general. Unfavorable demographic situation is mostly reflected in migration, which represents the main factor and contributor of cultural diversity.
The obtained results showed that the Republic of Croatia is in demographic declining, there is unequal population density, the population is continuously aging, the birth rate is falling and a large number of people emigrate - especially young people. Considering the demographic directions of development in the Republic of Croatia, it has imposed the obligation of stopping/reducing emigration, negative birth rate and changing unequal population density. Emigration from Croatia significantly contributed to the above-mentioned unfavorable demographic trends and represents the largest current problem. In the last ten years, more and more people emigrate from Croatia. In search of a better life and work, a particular problem are young people. The issue of staying and retaining young and highly educated people is one of the most important issues in Croatia and its resolution should be a priority before resolving all other problems. Reducing the emigration of young people is a priority in a rapidly changing world. It is the key to recovery and economic success. Therefore, for the purpose of the doctoral thesis, an analysis of perception of Croatian emigrants on the impact of migration on the Republic of Croatia has been conducted. The analysis included the main reasons for respondents in their decision of leaving Croatia, their ways of accepting new culture, and the possibilities to return. It was observed that economic motives have a major role in the motives for leaving Croatia. The research confirmed the significant correlation of quality set guidelines for dealing unfavorable demographic situation and the success of some countries. Cognition, results and suggested solutions resulted from this research should ultimately help in the establishment and implementation of higher quality guidelines for dealing unfavorable demographic situation which should consequently lead to more successful economic trends and long-term improvement of the overall state in Croatia. The acceptance and tolerance of different cultures is necessary for basic protection of human rights and freedoms, and it should be one of the key values in multicultural societies. This thesis describes the condition of multiculturalism in Croatia and it can be concluded that Croatia since its foundation takes care of the national minorities and relations between majority and minority populations. As such it contributes to the development of a multicultural society. Thereby the candidate has proven hypothesis (H2) which is: “Croatian cultural values are being developed according to the context of European culture, and this implies acceptance of cultural pluralism and of multiculturalism in cross-cultural environment.“
Most of the developed European countries, despite poor and the extremely unfavorable demographic indicators have no clear population and immigration policy. The consequences can be critical for their future economic development. Therefore, for the purpose of the doctoral thesis, an analysis of multiculturalism was conducted in selected countries of the European Union and immigration policy in selected countries of the world. Germany and France as well as Australia and Canada were selected because they represent different models of relations towards immigrants. Germany is analyzed because of the fact it is one of the most important immigration countries in the world. France was analyzed because of the fact it is a traditional country of immigration. Their immigration policy and specific approach to population policy had great importance for resolving problems. The analysis included their position in the global market and the approach method to immigrants. Although society in the European Union today is a mixture of cultures, races and religions, almost as much as it is the case in Canada or Australia, it is believed that European countries have never tried to systematically integrate immigrants as examples of France and Germany show. In view of the above, it is useful to look back on international experience in seeking solutions for the disharmony of the demographic and economic development and the development of immigration policy. Considering that below are compared cases of Canada and Australia. The analyzed countries are at the top of the world's richest economies. Migration has infect contributed to the formation of a higher standard of living. The migrants in these countries were not only an important source of labor, but also a significant contribution to the introduction of innovative and dynamic new elements. Population policy of Australia and Canada were analyzed because of the fact that they have one of the best models of multiculturalism in the world because the immigrants successfully integrate. In both cases it’s about the harmonization of migration and population policies with strictly selective approach to immigration. Furthermore, it was observed that all four analyzed countries have a higher standard of living as well as represent the most desirable destinations for immigrants. This confirms the fact that the right migration policy can accomplish prosperity. Thereby the candidate has proven hypothesis (H3) which is: „Multiculturalism contributes to the prosperity of the society. Cultural differences can become an opportunity for economic development.”
The conclusion is that the country itself is responsible for its own demographic trends, respectively is obliged to adjust them to requirements of the labor market. Although they are already working on it, they need to enhance them because the common goal of all countries is to reduce unemployment as well as increase the quality of existing and future workforce. |
