Demografske promjene smanjivanja i starenja populacije u Europskoj uniji znatno utječu na promjene ponude rada, a samim time i na ekonomski rast. Da bi se spriječio budući pad ekonomskog rasta treba se kompenzirati gubitak populacije radne dobi. Jedan od načina je angažiranjem starijih radnika, budući da nije moguće očekivati veću kompenzaciju iz migracijskih priljeva, jer su one uglavnom usmjerene na bogatije zemlje Europske unije. Polazišne su projekcije stanovništava te njihovi učinci na promjenu ponude rada, a samim time i na cjelokupni ekonomski rast. U Hrvatskoj su već započele demografske promjene u ponudi rada koje bi se u budućnosti trebale još više produbiti. One su vrlo slične demografskim trendovima koje se događaju u novijim zemljama članicama Europske unije. Hrvatska se nalazi među zemljama koje imaju najstrože propise o zaštiti zaposlenja u Europi. Otpuštanje viška radnika je skupo i teško, a fleksibilni oblici rada su ograničeni. Visoka je dugotrajna nezaposlenost, a zaposlenost pada. Za poslodavca je zatvaranje neproduktivnih radnih mjesta skupo. Otvaranje novih radnih mjesta je rijetkost jer poslodavci nastoje ne zapošljavati nove radnike kako bi izbjegli troškove njihova otpuštanja. Rezultat je smanjenje zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti, uvelike uzrokovano ulaskom novih tražitelja zaposlenja koji ne mogu naći posao na tržištu rada.