Najveći turistički potencijal u Hrvatskoj je naše more, mediteranska klima i naselja uz morsku obalu, s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem. Ipak, s druge strane imamo i za turiste zanimljiv kontinentalni dio Hrvatske, prostor koji predstavlja ogroman, neiskorišten turistički potencijal. Osnovni cilj ovog rada je prikaz teoretskih razmatranja vezanih uz kontinentalni turizam, te mogućnosti davanja smjernica razvojnog modela ovog turizma na području Slavonije i Baranje. Na prostoru Slavonije i Baranje mogu se zadovoljavati brojne potrebe gradskih stanovnika za mirom i prostorom za rekreaciju na otvorenom. Ovdje turizam uključuje posjet nacionalnom parku prirode, Kopački rit, panoramske vožnje, uživanje u ruralnom krajoliku, obilazak vinskih cesta, biciklističke rute kroz Baranju, lov i ribolov, boravak na turističkim seljačkim gospodarstvima, te Slavoniju sa svojim kulturnim događajima od Đakovačkih vezova, ergele Lipicanaca, Vinkovačkim jesenima i raznim drugim kulturnim događajima. Ruralni turizam je dodatni izvor prihoda, i važan je u smanjivanju stope ruralne depopulacije. Investicije u turizam mogu u ruralnom prostoru očuvati tradicionalne aktivnosti. Seljaci mogu modernizirati neiskorištene zgrade za potrebe iznajmljivanja turistima ili odvojiti dio zemljišta za potrebe kampiranja ili za potrebe sportske rekreacije. Na prostorima Istočne Hrvatske svakako je najzanimljivija i u posljednje vrijeme bilježi najveći porast u ruralnom turizmu, Baranja. Specifično za turistički proizvod ruralnog turizma je nastojanje da posjetitelju osigura osobni kontakt, osjećaj za okruženje u ruralnom prostoru i da mu se pruži mogućnost sudjelovanja u aktivnostima, tradiciji i stilu života lokalnog stanovništva. Slavonija i Baranja, biseri kontinentalne Hrvatske sve više dolaze do izražaja u turističkoj ponudi naše zemlje i zasigurno turističku uslugu mogu podići na visoku razinu.