Društveni kapital je koncept koji je u zadnja tri desetljeća potaknuo mnogobrojna istraživanja u društvenim znanostima kako bi se odredio njegov pojam, oblici, funkcije, ali i praktična primjena na razini javnih politika. Premda ne postoji jedinstvena definicija, većina autora se slaže da se društvenim kapitalom označava stupanj povezanosti i povjerenja u društvu, kao i vrijednosti prema kojima društvo djeluje u svrhu postizanja učinkovitosti. Društveni kapital je bitan resurs koji potiče aktivnosti od zajedničkog interesa, a glavne komponente su mu odnosi povjerenja, uzajamnosti i pravila ponašanja koje postoje unutar mreže društvenih veza i odnosa. Razvijene su i metode mjerenja i kvantitativnog određivanja vrijednosti društvenog kapitala. Kako se koncept društvenog kapitala često koristi za objašnjenje razlike u ostvarenim ekonomskim rezultatima između zemalja u kojima su implementirani slični reformski programi, pojavila se potreba investiranja u društveni kapital u svrhu ekonomskog rasta i razvoja. Ekonomski rast i razvoj podrazumijevaju ne samo rast materijalne proizvodnje, nego i poboljšanje općih uvjeta i kvalitete života s posebnim naglaskom na održivost koja predviđa cjelovit društveno-ekonomski razvoj i za buduće generacije. Društveni kapital doprinosi ekonomskom razvoju putem smanjivanja transakcijskih troškova, olakšavanjem protoka informacija i znanja, osnaživanjem ljudskog kapitala i demokratizacije društva. Stanje društvenog kapitala u Republici Hrvatskoj bitno zaostaje za razvijenim zemljama te su predstavljeni mogući načini povećanja društvenog kapitala u svrhu povoljnog utjecaja na socio-ekonomski razvoj.