Radom će biti prikazana cjelokupna analiza zaduženosti javnog sektora, biti će dana jasna raspodjela na koje se to segmente dijeli javni sektor te kako se zadužuje. Prikazati će se instrumenti zaduživanja te analizirati koji je od instrumenata povoljniji, moralniji i odgovorniji. Glavni naglasak rada biti će na javnom dugu, te posebice na inozemnoj zaduženosti Republike Hrvatske. Poznato je kako je Hrvatska po većini kriterija prezadužena zemlja, te je potrebno dati jasnu sliku iz kojih je razloga došlo do toga te zašto i dalje dolazi do zaduživanja iznad mogućnosti vraćanja duga. Prikazati će se naslijeđeni dug bivše države, te kako je zaduživanje teklo u poslijeratnim godinama radi obnove te regularnog funkcioniranja mlade države. U poglavljima o državnom dugu poseban značaj biti će dan razdoblju od 2011.-2016. godine te će se za to razdoblje promatrati valutna, kamatna i ročna struktura duga, te nikako ne izostavljajući vrstu zaduženja prema instrumentima. Pred kraj rada pruženi su ciljevi i projekcija upravljanja javnim dugom od 2018.-2020., te kako ojačati pravni i institucionalni okvir pri upravljanju javnim dugom te ublažavanju valutnog rizika javnog duga. Vrlo je bitno naglasiti kako se javni dug smanjuje te ima tendenciju smanjivanja, ali je jednako tako važno definirati uzroke smanjivanja te pronaći načina kako zadržati taj pozitivan trend.