Temeljni makroekonomski ciljevi su gospodarski rast, stabilnost cijena, puna zaposlenost i pozitivna vanjsko – trgovinska bilanca, dok su osnovni makroekonomski pokazatelji bruto domaći proizvod, stopa inflacije, te stopa nezaposlenosti. Ova tri osnovna makroekonomska pokazatelja ujedno čine i bit ovog rada. Gospodarski rast je situacija kojoj teži svako gospodarstvo. On otvara puteve konkurentnosti na tržištu, te povećanju blagostanja neke zemlje. Stabilnost cijena pokazuje „zdravlje“ neke zemlje. Središnje banke svake pojedine države nastoje svojom ekonomskom politikom održati stabilnost cijena te inflaciju na niskoj razini. Puna zaposlenost je pojam koji se odnosi na iskorištenost ekonomskih resursa nekog gospodarstva. Pojmovi puna zaposlenost i prirodna nezaposlenost se često u ekonomskoj literaturi izjednačavaju. Razlika je zapravo u tome što su u situaciji pune zaposlenosti ekonomski resursi maksimalno fizički uposleni. Nadalje, ono na što se odnosi vanjsko – trgovinska bilanca je razlika između uvoza i izvoza. Ukoliko uvoz roba i usluga premašuje izvoz roba i usluga, vanjsko – trgovinska bilanca je pozitivna, dok je u suprotnom slučaju ona negativna. Veličina uvoza odnosno izvoza roba i usluga utječe na veličinu bruto domaćeg proizvoda. Bruto domaći proizvod osnovna je mjera za prikazivanje stanja u gospodarstvu neke zemlje. No ipak, ukupan BDP nije dobra mjera blagostanja neke zemlje, stoga se koristi BDP per capita. Ukoliko se BDP per capita povećava odnosno smanjuje to ukazuje na poboljšanje, odnosno pogoršanje općeg stanja u gospodarstvu. Nezaposlenost je pokazatelj lošeg stanja u nekoj zemlji. Kao što je već poznato, ovaj problem je pogodio i Republiku Hrvatsku te se ona već duži niz godina od njega nastoji oporaviti. Nezaposlenost je problem cijelog društva jer se stvara nejednakost među ljudima, smanjuje se obujam proizvodnje, a time i prihodi. Nezaposlenost zajedno s inflacijom čini dva najteža problema u ekonomiji.