Sažetak | Makroekonomska performansa predstavlja zdravstveno stanje nekog gospodarstva. Za njezin prikaz koriste se podatci o realnom bruto domaćem proizvodu ili njegovoj stopi rasta, stopi inflacije i stopi nezaposlenosti. Predmet i cilj ovog rada je analizirati makroekonomsku performansu Hrvatske u razdoblju od 2015. do 2021. godine. Radi stjecanja bolje slike o istoj, usporedit će se s makroekonomskom performansom Bugarske, Češke, Estonije, Litve, Latvije, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke, Slovenije te Srbije. Analizirani podatci o stopi rasta realnog BDP-a, stopi inflacije i stopi nezaposlenosti su prikupljeni iz službenih statističkih izvora Hrvatske narodne banke, Hrvatske gospodarske komore, Eurostata i Međunarodnog monetarnog fonda. Hrvatska je u razdoblju između 2015. i 2019. godine bila suočena sa stabilnim stopama rasta realnog BDP-a u rasponu od 2.5% do 3.5% te s deflacijom 2015. i 2016. godine, odnosno inflacijom od 2017. godine.
Stopa nezaposlenosti u početku promatranog razdoblja je bila relativno visoka, da bi se do 2019. godine spustila na razinu ispod 7%. Tijekom pandemije hrvatsko gospodarstvo je doživjelo najveći pad od svih promatranih zemalja, ali i najveći rast 2021. godine. Prema konkurentnosti, Hrvatska je najslabije plasirana od promatranih EU zemalja što je posljedica odlaganja provedbe strukturnih reformi. |
Sažetak (engleski) | Macroeconomic performance represents the state of health of an economy. Data on real gross domestic product or its growth rate, inflation rate and unemployment rate are used for its presentation. The subject and goal of this paper is to analyze the macroeconomic performance of Croatia in the period from 2015 to 2021. In order to get a better picture of it, it will be compared with the macroeconomic performance of Bulgaria, the Czech Republic, Estonia, Lithuania, Latvia, Hungary, Poland, Romania, Slovakia, Slovenia and Serbia. The analyzed data on the growth rate of real GDP, the inflation rate and the unemployment rate were collected from the official statistical sources of the Croatian National Bank, the Croatian Chamber of Commerce, Eurostat and the International Monetary Fund. In the period between 2015 and 2019, Croatia was faced with stable real GDP growth rates in the range of 2.5% to 3.5% and with deflation in 2015 and 2016, i.e. inflation from 2017.
The unemployment rate at the beginning of the observed period was relatively high, but by 2019 it would drop to a level below 7%. During the pandemic, the Croatian economy experienced the largest decline of all observed countries, but also the largest growth in 2021. In terms of competitiveness, Croatia is ranked the weakest of the observed EU countries,which is a consequence of the delay in the implementation of structural reforms. |