prikaz prve stranice dokumenta Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom
Pristup korisnicima matične ustanove
diplomski rad
Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom
2016. urn:nbn:hr:145:364356
Rožić, Mateja
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Katedra za financije i računovodstvo

Citirajte ovaj rad

Rožić, M. (2016). Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356

Rožić, Mateja. "Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356

Rožić, Mateja. "Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2016. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356

Rožić, M. (2016). 'Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, citirano: 05.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356

Rožić M. Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku; 2016 [pristupljeno 05.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356

M. Rožić, "Financiranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2016. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:364356
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovFinanciranje javnog duga Europske unije u usporedbi sa Švedskom
AutorMateja Rožić
MentorDomagoj Karačić (mentor)
Član povjerenstvaDomagoj Karačić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDomagoj Sajter (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvo Mijoč (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
(Katedra za financije i računovodstvo)
Osijek
Datum i država obrane2016-09-15, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Financije
Sažetak
Proračun Europske unije sastoji se od prihoda i rashoda. Prihodi u proračun stižu uplatom zemalja članica Europske unije ali i drugih zemalja koje nisu članice u obliku tradicionalnih vlastitih sredstva kao što su carinske pristojbe i pristojbe na šećer, vlastitih sredstava na temelju poreza na dodanu vrijednost, vlastitih sredastva na temelju bruto nacionalnog dohotka, te uz druge izvore kao što su plaće osoblja Europske unije, doprinosi država koje nisu članice Europske unije, kazne. Rashodi... Više proračuna čine razna plaćanja i obveze za zapošljavanje, rast gospodarstava, sigurnost i građanstvo, administraciju, te za druge potrebe zemalja članica Europske unije. Ukoliko su rashodi veći od prihoda javlja se deficit države te je važno znati kojim instrumentima se on može smanjiti ili ukloniti. Proračunski deficit moguće je financirati zaduživanjem kod Središnje banke, prodajom državne imovine, zaduživanjem na domaćem financijskom tržištu te zaduživanjem u inozemstvu. Zbroj svih deficita predstavlja javni dug te je potrebno razviti pravilnu strategiju kojima će se on otkloniti. Kriteriji konvergencije ili, kako se još nazivaju, kriteriji iz Maastrichta kriteriji su koje moraju zadovoljiti zemlje članice EU kako bi ušle u treću fazu Ekonomske i monetarne unije (Economic and Monetary Union, EMU) i uvele euro. Kriterij konvergencije obuhvaća stabilnost cijena, državne financije, tečaj, dugoročne kamatne stope Javni dug nastaje tako što se država zadužuje kako bi mogla isplatiti već postojeće dugove, podmiriti račune, financirati različite projekte, različita porezna opterećenja. Javni dug moguće je podijeliti na kategoriju institucionalnog obuhvata, kategoriju prema podrijetlu (rezidentnosti vjerovnika), kategoriju ročne strukture, kategoriju valutne strukture, kategoriju strukture kamatnih stopa, kategoriju za utrživost instrumenata javnog duga Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:145:364356
Studijski programNaziv: Financijski menadžment
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra ekonomije (mag.oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2016-11-28 14:54:42
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.