Sažetak | Za ostvarivanje brojnih zadataka i mjera koje je država obvezna izvršiti na osnovi Ustava, zakona i drugih propisa, potrebni su joj i određeni prihodi. Državnim (javnim) prihodima nazivamo sredstva kojima država zadovoljava javne (državne) potrebe iz svoje nadležnosti.
Sustav prihoda suvremenih država razlikuje se od prihoda feudalne i robovlasničke države. Određene veće ili manje razlike u sustavu državnih prihoda nalazimo ne samo kada uspoređujemo te sustave u istoj državi, ali u različito vrijeme, nego i onda kada se ta usporedba obavlja za različite države, ali u isto vrijeme. To je i razumljivo jer brojni razlozi utječu na sustav prihoda u pojedinoj državi : društveno - ekonomski sustav, političko uređenje, dohodak po stanovniku, gospodarska struktura, broj stanovnika i veličina teritorija, politička i ekonomska povezanost s drugim zemljama, uloga države u gospodarskom životu zemlje, ostaci starog pri izgradnji novog sustava i drugo.
Država stječe svoje prihode u obliku poreza, doprinosa, carina, taksa, naknada i javnog duga. Najvažniji i najizdašniji prihodi države su porezi. Takav oblik prisilnog davanja nameće nam država, koja nije namjenski usmjerena i koja nema izravnu protučinidbu.
U Republici Hrvatskoj najznačajniji izvor javnih prihoda svakako su porezi. Porezni sustav ove države razlikuje četiri temeljne skupine poreza, a to su gradski (općinski), županijski, državni i zajednički porezi. Prihodi od tih poreza, sukladno njihovom nazivu, odlaze u proračun gradova, općina, županija i u državni proračun.
Predmet istraživanja u ovom završnom radu su javni prihodi Osječko-baranjske županije. Navedeni javni prihodi analizirat će se kroz ukupno četiri godine, odnosno za razdoblje od 2011. do 2014.godine. Cilj istraživanja je dobiti uvid u strukturu i visinu javnih prihoda Osječko-baranjske županije u posljednjih nekoliko godina.
Tijekom pisanja rada koristit će se metoda deskripcije, metoda komparacije, povijesna metoda i metoda analize. Podaci o javnim prihodima Osječko-baranjske županije preuzeti su iz sekundarnih izvora koji su dostupni javnosti. |