| Sažetak | Suvremena ekonomska literatura prožeta je problematikom regionalnog razvoja. No, u istom trenutku složenost problematike regionalnog razvoja naglašava nepostojanje njegova jednoznačnog definiranja. Prihvaćena definicija tijekom disertacije je Stimsona et al (2006:6) koja regionalnim razvojem podrazumijeva sljedeću definiciju: „primjena dostupnih ekonomskih procesa i resursa u regiji koja rezultira održivim razvojem regije i željenim ekonomskim ishodima regije u skladu s vrijednostima i očekivanjima poslovanja, stanovnika i posjetitelja“. Ekonomska teorija bilježi i mnoštvo različitih teorija regionalnog razvoja, pri čemu je prihvaćena klasifikacija teorija regionalnog razvoja prema Martinu (2003), a obuhvaćaju sljedeće teorije: klasičnu, neoklasičnu, keynesijansku i razvojnu teorije, endogenu teoriju rasta, tj. novu ekonomsku teoriju rasta i teoriju nove trgovine. Budući je fokus izučavanja doprinosa ljudske dimenzije obično utjelovljen u endogenim teorijama ekonomskog rasta i razvoja, navedena se teorija podrobnije prikazuje. Definicija ljudskog kapitala također je multidimenzionalna, ali se tijekom disertacije prihvaća definicija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD, 2001:17) prema kojoj se ljudski kapital definira kao „znanje, vještine, kompetencije te karakteristike koje posjeduju pojedinci, a koje utječu na stvaranje osobnog, društvenog i ekonomskog blagostanja“.
Kako je jedan od izraženih problema regionalne razine postojeća regionalna ravnoteža, istražuju se pojedini razvojni problemi do kojih neravnoteža dovodi te obrazlažu uzroci i posljedice postojeće regionalne neravnoteže. Iznimna se pozornost posvećuje i načinima mjerenja regionalne neravnoteže. Kao mogući instrument smanjenja regionalnih razlika ističe se korištenje regionalne politike.
U disertaciji ključno mjesto osim regionalnog razvoja zauzima i ostvareni stupanj ljudskog kapitala. Pri tomu je naglasak na istraživanju znanstvenih spoznaja pri mjerenju ostvarenog ljudskog kapitala i njegovu doprinosu regionalnom ekonomskom razvoju. Jedan od načina adekvatnog korištenja resursa regije su tzv. regije znanja, kojima se utječe na kreiranje regionalnog ekonomskog razvoja. Osim što je ranije izdvojena funkcija regionalne politike u smanjenju regionalnih razlika, ističe se i moguće djelovanje regionalne politike pri promoviranju regionalnog razvoja. Teorijskim dijelom obuhvaćeni su i dostupni znanstveni rezultati većine dosadašnjih israživanja regionalne razvijenosti Republike Hrvatske, a većinom za županijsku razinu. Ujedno se ističe uloga i značaj te kronologija razvoja regionalne politike u Republici Hrvatskoj.
Aplikativni cilj disertacije usmjeren je analiziranju razine i dinamike regionalnih ekonomskih razlika u Hrvatskoj na županijskoj razini te utvrđivanja veze između ljudskog kapitala i regionalne ekonomske razvijenosti, a ostvaruje se putem nekoliko hipoteza. Hipoteza H1: Razlike među hrvatskim županijama prema stupnju ekonomske razvijenosti kontinuirano se povećavaju se djelomično prihvaća, a testiranje hipoteze vrši se uvidom u dinamiku promjene razdoblja 2000. do 2011. godine standardnom devijacijom i to, kompozitnog indeksa ekonomske razvijenosti i prema izabranih pet pojedinačnih indikatora. Standardnom devijacijom kompozitnog indeksa ekonomske razvijenosti se potvrđuje povećanje razlika u ekonomskoj razvijenosti. No, praćenje povećanja razlika u hrvatskim županijama prema pojedinačnim indikatorima govori o potvrdi povećanja razlika između hrvatskih županija za BDP po stanovniku, BDV po zaposlenoj osobi, udjelu aktivnih pravnih u ukupno registriranim pravnim osobama te stopi zaposlenosti, dok povećanje razlika nije potvrđeno za pokazatelj udjela ostvarenih investicija u BDP-u. Stoga se hipoteza H1 djelomično prihvaća.
Nadalje, cilj hipoteze H2 je utvrditi postojanje statistički značajne razlike u razvijenosti ljudskog kapitala među hrvatskim županijama. Hipoteza H2: Postoji statistički značajna razlika u razvijenosti ljudskog kapitala među hrvatskim županijama se prihvaća te time potvrđuje postojanje razlika u razvijenosti ljudskog kapitala u hrvatskim županijama. Metodološki proces obuhvaća izradu kompozitnog indeksa ljudskog kapitala za razdoblje 2000. do 2011. godine, koji je sastavljen od četiri pojedinačna indeksa ljudskog kapitala: indeks obrazovanja, indeks zdravlja i zdravstva, indeks radne snage i zapošljavanja te indeks podupirućeg okruženja i infrastrukture. Pojedinačni i kompozitni indeksi ljudskog kapitala temelje se na izračunu z-vrijednosti. Prilikom kreiranja pojedinačnih indeksa ljudskog kapitala uvažava se njihov očekivani smjer utjecaja. Kompozitni indeks nastao je agregiranjem četiriju podindeksa, a kao aritmetička sredina pojedinačnih indeksa. Postojanje iznimnih razlika u hrvatskim županijama prema ostvarenim indeksima ljudskog kapitala evidentno je u čitavom razdoblju promatranja (2000.-2011.), a izraženo rasponom varijacije, kojom se prikazuje veličina disperzije između najvećeg i najmanjeg numeričkog obilježja, tj. vrijednosti indeksa ljudskog kapitala.
Nakon utvrđenih razlika ekonomske razvijenosti i ljudskog kapitala u hrvatskim županijama, pristupa se analizi veze između ekonomske razvijenosti i razvijenosti ljudskog kapitala u hrvatskim županijama. Stoga se H3 odnosi na sljedeće: Postoji pozitivna statistička linearna veza između ljudskog kapitala i ekonomske razvijenosti hrvatskih županija. Postojeća veza testira se panel-modelom i korelacijskom matricom. Visina ljudskog kapitala i ekonomske razvijenosti izražena je kompozitnim indeksima. Prilikom korištenja panel-modela provode se sve tri specifikacije modela (združeni model, model s fiksnim efektom i model sa slučajnim efektom), a zatim se putem testova (F-test, LM-test, Hausmanov test) utvrđuje koja bi specifikacija najbolje odgovarala utvrđivanju veze ljudskog kapitala i ekonomske razvijenosti. Nakon procjene svih triju osnovnih specifikacija utvrđeno je kako je model sa slučajnim efektom optimalan. Procjena modela sa slučajnim efektom ukazala je na postojanje pozitivne (iako ne i statistički značajne) veze između ljudskog kapitala i ekonomske razvijenosti. No, određeni pokazatelji mogu biti značajni bez obzira što statistički nisu signifikantni (Ashby, 2013: 21; prema McCloskey i Ziliak (1997:97)). Nadalje, ukoliko se rezultati prikazuju putem korelacijske matrice kompozitnog indeksa ekonomske razvijenosti i kompozitnog indeksa ljudskog kapitala, veza između ljudskog kapitala i ekonomske razvijenosti je pozitivna i statistički značajna. Budući ljudski kapital posjeduje četiri dimenzije, potrebno je ispitati koja od četiri dimenzije ljudskog kapitala jeste dimenzija najsnažnijeg utjecaja, uz pretpostavku kako je riječ o dimenziji obrazovanja. Stoga hipoteza H4 glasi: Od svih dimenzija ljudskog kapitala, najznačajniji utjecaj na ekonomsku razvijenost hrvatskih županija ima obrazovna dimenzija. U cilju testiranja ove hipoteze, najprije se korelacijskom matricom promatraju sva četiri pojedinačna indeksa ljudskog kapitala i kompozitnog indeksa ekonomske razvijenosti. Dakle testira se doprinos pojedinačnih indeksa ljudskog kapitala kompozitnom indeksu ekonomske razvijenosti. Uvidom u korelacijsku matricu, najsnažniji pozitivan utjecaj u kompozitnom indeksu ekonomske razvijenosti ima indeks obrazovanja, i to čak i pri 1% značajnosti. Ukoliko se ispitivanju najsnažnijeg utjecaja pristupi procjenjivanjem specifikacija ekonometrijskih panel-modela, pokazuje se kako je potrebno prihvatiti model s fiksnim efektom. Rezultati i ovog testa pokazuju kako indeks obrazovanja ima dominantan utjecaj na kompozitni indeks ekonomske razvijenosti i to čak i pri 1% značajnosti. Stoga se hipoteza H4 potvrđuje neovisno o izabranoj metodi i specifikaciji modela.
Obzirom na dobivene rezultate, potvrđuje se potreba za ulaganjima u ljudski kapital u cilju generiranja regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Složenost ljudskog kapitala nalaže ulaganja u konkretne dimenzije ljudskog kapitala, budući ulaganja u različite dimenzije ljudskog kapitala ostvaruju različite povrate. Stoga se ulaganja u obrazovanje smatraju opravdanima, a s obzirom na potvrdu najsnažnijeg utjecaja obrazovne dimenzije na ekonomsku razvijenost. |
| Sažetak (engleski) | Modern economic literature is imbued with regional development issues. At the same time regional development complexity emphasizes the absence of its uniform definition. The accepted definition within Stimson et al (2006:6) dissertation defines regional development as: “application of economic processes and resources available to a region that results in the sustainable development of, and desired economic outcomes for a region and that meet the values and expectations of business, of residents and visitors”. Economic theory also notes many different regional development theories, where the accepted regional development theory classification is the one by Martin (2003), which includes following theories: classical, neoclassical, Keynesian and developmental theory, endogenous growth theory, i.e. new economic growth theory and new market theory. Focus of the human contribution study is usually embodied in endogenous economic growth and development theories, therefore the afore-mentioned theory is further represented. Definition of human capital is multidimensional as well, but within the dissertation the definition of the Organization for economic cooperation and development (OECD, 2001:17) is accepted and according to it the human capital is defined as “knowledge, skills, competencies and attributes embodied in individuals that facilitate the creation of personal, social and economic well-being”.
Existing regional balance is one of the profound problems of regional level, therefore certain developmental problems caused by the imbalance are being researched, and causes and consequences of existing regional imbalance are being reasoned. Exceptional attention is given to the measurement methods of regional imbalance. Regional politics usage is represented as a possible instrument for decreasing regional differences.
In the dissertation, apart from the regional development, key position is given to the accomplished level of human capital. At the same time emphasis is put on scientific knowledge research in measuring achieved human capital and its contribution to the regional economic development. One of the ways to adequately use regional resources are the so-called knowledge regions that influence regional economic development. Aside from the afore mentioned regional politics function in decreasing regional differences, possible regional politics work is also emphasized in regional development promotion. Theoretical part also covers scientific results so far achieved in researching regional development of the Republic of Croatia, mostly for county level. At the same time role and meaning, as well as chronology of regional politics development in the Republic of Croatia is emphasized.
Applicable aim of the dissertation focuses on analyzing level and dynamics of regional economic differences in Croatia on county level and determining the link between human capital and regional economic development, and it is achieved through several hypotheses. Hypothesis H1: Differences between Croatian counties according to the level of economic development are continuously increased is partly accepted and hypothesis testing is administered through insight into change dynamics in period from year 2000 until 2011 by standard deviation, namely composite index of economic development and according to five individual indicators. Standard deviation of composite index of economic development confirms differences increase in economic development. Differences increase monitoring in Croatian counties according to individual indicators confirms differences increase between Croatian counties for GDP per capita, GVA per employee, active legal entities share within total registered legal entities and employment rate, whereas differences increase has not been confirmed for the indicator of realized investments in GDP. Therefore the H1 hypothesis is partly accepted.
Furthermore, the aim of hypothesis H2 is to determine existence of statistically significant difference in development of human capital amongst Croatian counties. Hypothesis H2: There is a statistically significant difference in development of human capital amongst Croatian counties is accepted, thereby confirming the existence of differences in development of human capital in Croatian counties. Methodological process includes drafting of composite index of human capital for period from 2000 until 2011, which is composed of four individual indexes of human capital: educational index, health and health care index, workforce and employment index, and facilitating environment and infrastructure index. Individual and composite indexes of the human capital are based on Z-score calculation. During the creation of individual indexes of the human capital their expected influence course is taken into consideration. The composite index is developed by aggregating four sub-indexes, as arithmetic mean of individual indexes. Existence of extreme differences in Croatian counties according to realized human capital indexes is evident throughout the entire observation period (2000-2011) and it is displayed through variation range, which shows the dispersion size between the lowest and the highest numeric feature, i.e. index value of the human capital.
After determining economic development and human capital differences in Croatian counties, analysis of the link between economic development and human capital development in Croatian counties is approached. Therefore H3 refers to the following: There is a positive statistical linear link between human capital and economic development of Croatian counties. The existing link is tested through panel-model and correlation matrix. Composite indexes express human capital and economic development size. When using panel-models three model specifications are conducted (aggregated model, model with fixed effect and model with random effect), followed by tests (F-test, LM-test, Hausman test) that determine which of the specification would be most suitable for determining the link between human capital and economic development. After evaluation of all three basic specification the model with random effect is determined as optimal. Evaluation of the model with random effect indicates the existence of positive (although statistically insignificant) link between human capital and economic development. Specific indicators could be noteworthy, despite the fact that they are statistically insignificant (Ashby, 2013:21; according to McCloskey and Ziliak (1997:97). Furthermore, if the results are presented through correlation matrix of economic development composite index and human capital composite index, the link between the human capital and economic development is positive and statistically significant.
Considering the fact that the human capital has four dimensions, it is necessary to examine which of the four dimensions of the human capital is the most influential, supposing that we are talking about educational dimension. Therefore, hypothesis H4 reads: Amongst all of the human capital dimensions, the most significant influence on economic development of Croatian counties has the educational dimension. Aiming to test this hypothesis all four individual indexes of human capital and composite indexes of economic development are being observed. Contribution of individual human capital indexes to composite index of economic development is being tested. After inspecting the correlation matrix, it is evident that the strongest positive influence in composite index of economic development belongs to educational index, namely 1% significance. If the strongest influence analysis is approached through estimating econometric specifications of panel-models, it shows that it is necessary to accept the model with fixed effect. Test results show that the educational index has a dominant impact on the composite index of economic development, namely 1% significance. Therefore, the hypothesis H4 is confirmed, regardless of the chosen method and model specification.
Considering the achieved results, the necessity to invest into human capital, with the aim to generate regional development of the Republic of Croatia, is confirmed. Human capital complexity requires investing into specific dimensions of the human capital, seeing that investments into different dimension of the human capital provide different results. Taking into consideration that the educational dimension is confirmed to have the strongest influence on economic development, investing into education is considered justified. |
