Sažetak | Interna revizija profesija je stara koliko i ekonomija moderne civilizacije. Od kada postoji poduzetništvo, vlasnik poduzeća odnosno menadžer, te druge osobe ili institucije koje imaju interes u procesu poslovanja poduzeća, kao što su država ili slični upravni organi, žele imati informaciju radi li se u poduzeću sve „po pravilima“. Pravila su dakako podložna promjenama,
no svrha interne revizije se vrlo malo promijenila od onda do danas. Pravila su prerasla u odluke, procedure, protokole, upute, pravilnike unutar poduzeća, propise, akte, zakone, i sl. unutar države, direktive, nadnacionalne strukovne standarde i sl. na globalnoj razini, a poduzetnik, kako bi poslovao u skladu sa svima njima mora ih implementirati u svoju organizaciju, te ih dosljedno provoditi. Interna revizija u bankama nešto je drugačija od interne revizije u ne kreditnim institucijama – poduzećima. To proizlazi iz karaktera poslovanja banke, prema kojem se velika količina novaca kreće velikom dinamikom u jednom glomaznom sustavu. Kao i svako drugo poduzeće, banke imaju stratificiran sustav rada i upravljanja, raslojen na niži, srednji i viši menadžment. Banke su nadalje sukladno zakonima i propisima nadležnih institucija dužne uspostaviti određene funkcije, te imati do određene točke tipiziran sustav upravljanja. Interna revizija istima je posebice istaknuta. Kako je interna revizija prema svojoj definiciji kontrolna funkcija na raspolaganju prvenstveno upravi i nadzornom odboru, pridodana joj je značajna važnost, te kako je bankarstvo industrija koja ima velik globalni značaj, tako je važno da funkcioniranje interne revizije u bankama bude jednoobrazno implementirano svugdje u svijetu. Interna revizija pridonosi učinkovitosti sustava te omogućava upravljačkim strukturama da dobiju realne te objektivne informacije temeljem kojih donose odluke. Sukladno tome funkcioniranje interne revizije, kao i odnos interne revizije sa supervizorom u bankama počiva na međunarodnim standardima,
smjernicama, preporukama, vodičima, načelima, kodeksima, donesenim od strane struke, te kao takvima implementiranim u nacionalna zakonodavstva a samim time i u praksu. |