prikaz prve stranice dokumenta Nezaposlenost u RH i Sloveniji
Pristup korisnicima matične ustanove
završni rad
Nezaposlenost u RH i Sloveniji
2018. urn:nbn:hr:145:493647
Beraković, Martina
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju

Citirajte ovaj rad

Beraković, M. (2018). Nezaposlenost u RH i Sloveniji (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647

Beraković, Martina. "Nezaposlenost u RH i Sloveniji." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647

Beraković, Martina. "Nezaposlenost u RH i Sloveniji." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2018. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647

Beraković, M. (2018). 'Nezaposlenost u RH i Sloveniji', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, citirano: 24.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647

Beraković M. Nezaposlenost u RH i Sloveniji [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku; 2018 [pristupljeno 24.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647

M. Beraković, "Nezaposlenost u RH i Sloveniji", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2018. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:493647
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovNezaposlenost u RH i Sloveniji
AutorMartina Beraković
MentorĐula Borozan (mentor)
Član povjerenstvaĐula Borozan (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMartina Briš Alić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaDavor Dujak (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
(Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju)
Osijek
Datum i država obrane2018-09-28, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Makroekonomija
Sažetak
Nezaposlenost se, uz inflaciju, smatra jednim od najtežih ekonomskih problema. Obzirom na strukturu tržišta rada, nezaposlenost se može podijeliti u tri vrste - frikcijsku, strukturalnu i cikličku nezaposlenost. Također, jedna od podjela dijeli ju na dobrovoljnu i prisilnu. Stopa nezaposlenosti definira se kao odnos broja nezaposlenih i radne snage. Na porast nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj najveći utjecaj je imao Domovinski rat, poslije kojeg je uslijedila privatizacija te globalna kriza 2008.godine. U razdoblju od 2008. do 2017. godine, stopa nezaposlenosti je imala najveću vrijednost 2013. godine(17,6%), a 2018. dosegla je 8,6%. Tom brojkom postala je najniža stopa nezaposlenosti koju je Hrvatska imala u posljednjih 10 godina. Osim ekonomskih posljedica, nezaposlenost ostavlja posljedice i na psihološko zdravlje pojedinca. U odnosu na Sloveniju, stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj je veća za 3,3%. Uz manju stopu nezaposlenosti, Slovenija ima i manji broj ljudi koji se iseljavaju te ima mnogo veće potrebe za radnom snagom. Otvorila je svoje tržište rada, omogućujući Hrvatima rad bez radnih dozvola.
Sažetak (engleski)
Unemployment, along with inflation, is considered to be one of the most difficult economic problems. Given the structure of the labor market, unemployment can be divided into three types - frictional, structural and cyclical unemployment. Also, one of the divisions is at volunteer and forcible. Unemployment rate is defined as the ratio of the number of unemployed and labor force. The greatest increase in unemployment in the Republic of Croatia was caused by the Homeland war, followed by privatization and the global crisis in 2008. In the period from 2008 to 2017, the highest value of unemployment rate was in 2013 (17.6%) and in 2018 it reached 8.6%. This amount has become the lowest unemployment rate that Croatia has had over the past 10 years. Apart from economic consequences, unemployment also has consequences for the individual's psychological health. Compared to Slovenia, the unemployment rate in Croatia is higher by 3.3%. With a lower unemployment rate, Slovenia also has fewer migrant people and has a much greater need for workforce. It opened its labor market, allowing Croatians to work without work permits.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:145:493647
Studijski programNaziv: Financijski menadžment
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ. bacc. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaPristup korisnicima matične ustanove
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2018-12-14 11:04:35