Kvaliteta života kao multidisciplinarni koncept, glavna je tema ovog završnog rada, a može se definirati kao zadovoljstvo pojedinca i stupanj njegovog blagostanja. U posljednje vrijeme javlja se značajan istraživački interes za kvalitetu života iz više znanstvenih grana, što za posljedicu ima razvoj različitih indikatora koji istu nastoje kvantificirati različitim pristupima. Time se kvaliteta života i blagostanje mogu promatrati kroz objektivnu i/ili subjektivnu perspektivu. Ovaj rad prikazuje teorijski koncept kvalitete života, načine mjerenja kroz objektivne i subjektivne pokazatelje. Naglasak je pri tome stavljen na različite popularne subjektivne pokazatelje koji se metodološki razlikuju, ali svi imaju za cilj prikazati i analizirati različite komponente sretnog života građana (npr. bruto nacionalna sreća, svjetska baza sreće, indeks kvalitete života, Europsko istraživanje kvalitete života, indeks sreće planeta, nacionalni indeks sreće). Najveći dio rada prikazuje zadovoljstvo kvalitetom života stanovnika Europske unije, a temeljeno na alatu „Quality of Life“ kojeg je razvio Eurostat. Pomoću tog alata uspoređene su različite države prema nekoliko pokazatelja te je prikazano koje su države naj(ne)sretnije u okviru Europske unije. Na kraju je prikazana i kvaliteta života stanovnika Hrvatske pomoću nekoliko indikatora. Zaključak je kako istraživanja kvalitete života mogu nositeljima politike dati važe informacije o sreći i zadovoljstvu građana te kako bi se u budućnosti bilo poželjno više oslanjati na njih ako je blagostanje stanovnika cilj društva.