| Sažetak | Divergentnost razvijenosti različitih regija, u Europskoj uniji i u svijetu, ekonomska politika nastoji
ujednačiti stvaranjem tzv. (urbanih) aglomeracija. Svrha ovakve regionalne politike bila je da se
oko urbanih središta odnosno gradova, okupe različiti čimbenici proizvodnje, kako bi se njima
lakše i svrsishodnije upravljalo s konačnim ciljem podizanja produktivnosti i poticanja regionalnog
ekonomskog rasta. Ciljevi rada bili su prikazati regionalnu politiku kroz mjerljivost regionalnog
ekonomskoga rasta i produktivnosti te kroz institucionalni okvir regionalne politike Europske unije
u suvremeno doba (pametne specijalizacije i regionalni inovacijski sustav), zatim prikazati osnovna
obilježja aglomeracije i produktivnosti u okvirima regionalnih ekonomskih znanosti te položaj
aglomeracija u regionalnoj politici Europske unije u suvremeno doba te konačno analizirati i
komparirati urbanu aglomeraciju u Republici Hrvatskoj. Objašnjeni su pojam i osnovna obilježja
aglomeracija, njihov položaj u regionalnoj politici Europske unije u suvremeno doba te opisana i
komparirana urbana aglomeracija u Republici Hrvatskoj. Ulaskom u Europsku uniju u Republici
Hrvatskoj identificirana je različita razvijenost pojedinih regija, a kako bi se uspostavila njihova
konvergencija osnovane su četiri urbane aglomeracije (Zagreb, Split, Rijeka i Osijek), jedno veće
urbano područje (Karlovac) te tri urbana područja (Pula, Zadar i Slavonski Brod). One su različite
po svojim geografskim obilježjima, po broju stanovnika i razvijenosti. Za svaku je aglomeraciju
odnosno područje komparativno prikazan status korištenje fondova u okviru ITU mehanizma s
operativnim programima koji bi trebali postati pokretači gospodarskog i društvenog razvoja. |
| Sažetak (engleski) | The economic policy aspires to equalize a development divergence of various regions as in the
European Union, so in the world, while creating the so-called "urban agglomerations". The
objective of such a regional policy was to aggregate various production factors around the urban
centers, i.e., cities, to manage an ultimate goal of raising a productivity and stimulating regional
economic growth more easily and more purposefully. This paper's goals were to showcase a
regional policy through the measurability of a regional economic growth and productivity and
through an institutional framework of the European Union in the modern time, then to present the
fundamental characteristics of agglomeration and productivity within the regional economic
sciences and the position of agglomerations in the European Union's regional policy in the modern
time, and to finally analyze and compare an urban agglomeration in the Republic of Croatia. The
notion and basic features of agglomerations are explained, as is their position in the regional policy
of the European Union in the modern time, and an urban agglomeration in the Republic of Croatia
is described and compared. By virtue of its accession to the European Union, the Republic of
Croatia, various development of individual regions has been identified, and four urban
agglomerations (Zagreb, Split, Rijeka and Osijek), a major urban area (Karlovac), and three urban
areas (Pula, Zadar and Slavonski Brod) have been founded as to establish their convergence. They
are different pursuant to their geographic characteristics, number of inhabitants, and development.
A fund deployment status is comparatively depicted for each agglomeration, i.e., for each area,
within the ITU mechanism, with the operative programs that should become the motivators of
economic and social development. |
