Fiskalna politika ili sustav oporezivanja predstavlja sredstvo kojim vlada prilagođava svoju razinu potrošnje i veličinu nameta, te kroz njega utječe na cjelokupnu ekonomiju zemlje. Ona također predstavlja i sestrinsku strategiju monetarnoj politici koja kroz središnju banku utječe na opskrbu novcem. Kombinacijom dviju politika direktno se utječe na realizaciju ekonomskih i razvojnih ciljeva ekonomija. Prije vremena Velike depresije, vlade su imale “laissez-faire” pristup ekonomiji. Nakon Drugog svjetskog rata, odlučeno je kako vlada ipak mora imati proaktivnu ulogu u ekonomiji kako bi regulirala nezaposlenost, poslovne cikluse, inflaciju i trošak novca. Mjerama fiskalne i monetarne politike, vlade su napokon bile u mogućnosti kontrolirati ove i druge slične ekonomske pojave. Sustav oporezivanja temelji se na teoriji britanskog ekonomista J.M. Keynesa, poznata i pod nazivom kejnezijanska ekonomija, koja tvrdi kako vlade mogu utjecati na razinu makroekonomske produktivnosti povećavajući ili smanjujući porezne razine i troškove države. Utjecajem se smanjuje inflacija, povećava stopa zaposlenosti i održava zdrava vrijednost novca. Sustav oporezivanja također igra veliku ulogu u tranzicijskim zemljama te zemljama u razvoju, kao što su Republika Hrvatska i Republika Srbija, koje brojnim reformama i dalje pokušavaju pronaći dugoročno optimalno rješenje za vlastiti porezni sustav. U radu se analizira fiskalna politika obje republike, te se u konačnici daje komparativna usporedba oba postojeća sustava, njihov utjecaj na druge makro i mikroekonomske čimbenike gospodarstva i način na koji su djelovali u vrijeme posljednje financijske krize.