| Sažetak | U ovom završnom radu prikazana je i analizirana teoretska podloga potrebna za razumijevanje
pojma zaduživanja države, odnosno javnog duga, kao i njegove temeljne značajke. Javni dug,
dug opće države ili državni dug, u najširem smislu predstavljaju financijske obveze državnog
sektora prema svojim vjerovnicima. Do javnog duga dolazi kada se država nalazi u
proračunskom deficitu. Zaduživanjem država financira svoje potrebe, a isto tako indirektno
utječe na kamatne stope za privatni sektor, ponudu sredstava i razvoj tržišta kapitala, razinu
investicija, monetarnu politiku te brojne druge ekonomske čimbenike u toj državi. Prikazani su
i objašnjeni mogući uzroci zaduživanja, ali i priželjkivane prednosti te neželjeni nedostaci
zaduživanja države. U pravilu države se neće zaduživati ako je trošak duga veći od koristi koju
država dobiva samim zaduživanjem. Na kraju su analizirane navedene posljedice koje javni
dug može imati na gospodarstvo države. Zaduživanje države može imati ozbiljne posljedice na
buduće državne prihode (i rashode), trošenja i distribucije resursa, privatni sektor, troškove
proizvodnje, investicije i zapošljavanje radne snage. Gomilanje državnog duga može dovesti
do povećanja kamatne stope, što može istisnuti privatna ulaganja jer se države natječu s
privatnim tvrtkama za oskudna investicijska sredstva. Za zemlje s javnim dugom većim od oko
80% BDP-a dokazi upućuju na to da su stope ekonomskog rasta niže. Kako bi se ova tema što
bolje prikazala i objasnila, korišteni su prikupljeni podaci, analize i doprinosi brojnih autora u
zemlji i inozemstvu uzimajući u obzir tri najvažnija kriterija: 1) odnos ukupnog javnog duga
prema broju stanovnika, 2) odnos ukupnog javnog duga prema BDP-u i 3) odnos ukupnog
javnog duga prema izvozu robe. Istraživanje se usmjerava na vremensku dimenziju od šest
promatranih godina, a analiza podataka odnosi se na zemlje članice EU s posebnim naglaskom
na Hrvatsku. |
| Sažetak (engleski) | The final paper presents and analyzes the theoretical background necessary for understanding
the concept of government borrowing or public debt, as well as its basic characteristics. Public
debt, general government debt or government debt in its broadest sense, represents the financial
obligations of the government sector to its creditors. Public debt arises when the government
runs a budget deficit. By borrowing, the government finances its needs and indirectly
influences the interest rates of the private sector, the supply of financial resources and the
development of the capital market, the level of investment, monetary policy and numerous
other economic factors in that state. The possible causes of borrowing and the desirable
advantages and undesirable disadvantages of government borrowing are presented and
explained. As a rule, the state will not borrow if the cost of borrowing is greater than the benefit
the state derives from the borrowing itself. Finally, the aforementioned consequences that
government borrowing can have on the government's economy are analyzed. Government
borrowing can have serious consequences for future government revenues (and expenditures),
resource consumption and allocation, the private sector, production costs, investment, and
employment. Rising government debt can lead to higher interest rates, which can crowd out
private investment as governments compete with private firms for scarce investment funds. For
countries with government debt above 80% of GDP, there is evidence that economic growth is
lower. In order to present and explain this issue as well as possible, collected data, analysis and
contributions from numerous authors, both domestic and foreign, were used, taking into
account the three most important criteria: 1) the ratio of total debt to population, 2) the ratio of
total debt to GDP -u and 3) the ratio of total debt to merchandise exports. The study focuses on
the time dimension of six observed years, and the data analysis refers to the EU member states
with a special focus on Croatia. |
