Republika Hrvatska je članica europske Ekonomske i monetarne unije od 1. siječnja 2023. godine. Uvođenjem eura kao službene valute, nastoji se doprinijeti konkurentnosti hrvatskog gospodarstva na način da se ukloni valutni rizik koji je povezan s eurom, te da se vrijednost kamatnih stopa približi kamatnim stopama koje vrijede u europodručju. Europska središnja banka je središnja banka dvadeset država članica Europske unije koje su prihvatile euro kao nacionalnu valutu. Europska središnja banka zajedno sa nacionalnim bankama država članica Europske unije čini Europski sustav središnjih banaka. Pored niza zadataka koje obavlja, glavni cilj Europske središnje banke je održavanje stabilnosti cijena. Stabilnost cijena podrazumijeva održavanje inflacije ispod, ali blizu 2 %. Ostvarenje glavnog cilja Europska središnja banka postiže primjenom instrumenata monetarne politike poput operacija na otvorenom tržištu, promjena ključnih kamatnih stopa, stalno raspoloživih mogućnosti te propisivanja držanja minimalnih pričuva. Važno je poznavati rad Europske središnje banke kako bi se mogle razvijati investicijske opcije i planovi budući da njezine mjere utječu na sve građane i poslovne subjekte europske Ekonomske i monetarne unije. Stoga je ovaj rad usmjeren na proučavanje provedenih mjera monetarne politike Europske središnje banke u razdoblju od 2016. do 2023. godine, što obuhvaća razdoblje gospodarskih poremećaja uslijed zdravstvene krize i ruske agresije na Ukrajinu. Cilj ovog rada je detaljnija analiza instrumenata koje Europska središnja banka koristi u provedbi mjera monetarne politike. Na osnovu provedene analize mjera Europske središnje banke utvrđeno je da je ona aktivno provodila mjere monetarne politike s ciljem stabilizacije cijena i održanja stabilnosti gospodarstva no da su te mjere u promatranom razdoblju imale ograničen učinak.