U tržišnim gospodarstvima, ponuda i potražnja na tržištu su glavni čimbenici koji utječu na alokaciju resursa, a među poduzetnicima se odvija tržišno natjecanje. Pod spomenutim tržišnim natjecanjem misli se na konstantnu borbu koja se odvija između više ili manje poduzetnika konkurenata koji proizvode određene proizvode ili usluge, a koji se bore kako bi privukli što više kupaca za svoje proizvode ili usluge. Kao što je slučaj kod svakog natjecanja, i ovdje postoje pravila za pošteno međusobno natjecanje tvrtki. No, na stvarnim tržištima postoje brojne nesavršenosti koje koče učinkovitost, smanjuju potrošačima izbor i smanjuju kvalitetu. Jedan od uzroka ovih pojava su poznati tipovi tržišnih struktura nesavršene konkurencije poput monopola, oligopola i monopolističke konkurencije gdje je u biti strukture narušena pretpostavka savršenog funkcioniranja tržišta i za proizvođače i za potrošače. Međutim, česti su i slučajevi poduzetničkih aktivnosti s protutržišnim učincima poput sklapanja zabranjenih sporazuma, stvaranja kartela, zlouporaba vladajućeg položaja poduzetnika na tržištu, nastajanja koncentracija koje smanjuju izbor potrošačima itd. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja je državno tijelo zaduženo za sprječavanje i sankcioniranje ovakvih aktivnosti. Stoga, cilj je ovoga rada istražiti kako oblike spomenutih tržišnih nesavršenosti, tako i tipove nepravilnosti i nezakonitosti koje poduzetnici čine u borbi za kupce i profit. Osim toga, radom se želi prikazati važnost zaštite tržišnog natjecanja te proučiti iskustva Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja na konkretnim hrvatskim slučajevima.