Globalizacija je proces koji mijenja svijet. Institucije, svakodnevni život pa i kulture se mijenjaju kroz povezivanje ljudi na različitim krajevima svijeta. U ovome radu biti će pojašnjeno što je to zapravo globalizacija, što ona donosi te kako je tehnologija utjecala na njezin ubrzani razvoj. Proces koji je sa sobom donio prve značajne tehnološke promjene u svijetu naziva se industrijska revolucija, a njezin početak vrlo je teško odrediti jer ona ne predstavlja veliku tehnološku promjenu nego je nastala kroz postepene tehnološke transformacije. Najvažniji izum koji je donijela industrijska revolucija je parni motor koji je doveo do golemih promjena i napredaka u prijevozu, građenju željeznica te općenitom povezivanju ljudi na svijetu. Industrijska revolucija bila je samo početak značajnih tehnoloških promjena koje su od tada doživjele golemi rast. Sve je to dovelo do toga da danas živimo u tkz. Informacijskom dobu u kojemu je informacija postala ključni resurs i temelj koji je doveo do pojave novih informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Upravo te tehnologije, koje se temelje na elektroničkom prijenosu, prikupljanju i obradi podataka, najveći su razlog naglog porasta globalizacije na svijetu. Naravno, kada se spominju informacijsko-komunikacijske tehnologije nemoguće je izostaviti osnovni razlog njihova postojanja, a to je internet. Internet predstavlja globalnu podatkovnu mrežu koja povezuje sve uređaje koji su na njega spojeni. Iako je počeo kao malena vojna mreža, internet je danas postao temeljna infrastruktura budućnosti društva, glavni pokretač razvoja, gospodarskog uspjeha i stvaranja novih vrijednosti, te sredstvo povezivanja svijeta u jedinstvenu cjelinu. Nagli razvoj tehnologije, uz sve svoje prednosti sa sobom donosi i brojne nedostatke i probleme. Njih općenito možemo svrstati u dvije skupine, a to su etički problemi i društvene razlike. Etičke rasprave ponajviše su vezane za biotehnologiju i genetski inženjering, dok se društvene razlike odnose na povećanje razlike između bogatih i siromašnih. Jedan od nedostataka je i zamjena ljudi sa strojevima i računalima kao i povećana ovisnost i oslanjanje ljudi na tehnologiju, a zanemarivanje vlastitih sposobnosti. Sve ove tehnološke promjene zajedno su dovele globalizaciju do razine koja nam omogućava povezivanje s ljudima sa svih krajeva svijeta sa klikom miša. No, osim tehnološkog, globalizacija sadrži i politički, kulturni i ekonomski aspekt koji se odnose na otvaranje svijeta ubrzanom zaživljavanju kapitalizma, multikulturalnost svijeta te zaživljavanje svjetskog tržišta rada i kapitala, ali i produbljivanje globalne nejednakosti. Globalizaciju je vrlo teško definirati, stoga možemo izdvojiti nekoliko procesa koji pružaju temelj globalizacije, a to su ubrzanje protoka ljudi dobara i ideja, intenzifikacija veza i modela interakcije, rastezanje socijalnih, kulturnih, političkih i ekonomskih praksi izvan granica, međuovisnost globalnog i lokalnog „pejzaža“, anti-eurocentrična kretanja i smanjenje tkz. „pozapadnjačenja“. Iako svaki proces globalizacije ne mora nužno sadržavati svih šest procesa, oni zajedničkim djelovanjem predstavljaju bit globalizacije.