prikaz prve stranice dokumenta POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU
  Preuzmi
PDF 1.04 MB
završni rad
POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU
Završni rad
2023. urn:nbn:hr:145:282446
Požega, Toni
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju

Citirajte ovaj rad

Požega, T. (2023). POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad (Završni rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446

Požega, Toni. "POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446

Požega, Toni. "POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad." Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446

Požega, T. (2023). 'POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad', Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, citirano: 13.04.2025., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446

Požega T. POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad [Završni rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku; 2023 [pristupljeno 13.04.2025.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446

T. Požega, "POSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad", Završni rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:145:282446
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPOSTPANDEMIJSKI IZAZOVI TRŽIŠTA RADA RH I EU : Završni rad
Naslov (engleski)POST-PANDEMIC CHALLENGES OF LABOUR MARKET IN CROATIA AND EU : Final paper
AutorToni Požega
MentorNataša Drvenkar (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Ekonomski fakultet u Osijeku
(Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju)
Osijek
Datum i država obrane2023-05-10, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		DRUŠTVENE ZNANOSTI
Ekonomija
Makroekonomija
Sažetak
Tržište rada predstavlja ponudu radnika, ali i potražnju istih, postupke pronalaženja posla i radnog mjesta, konkurenciju s kojom se pojedinac susreće u traženju posla kao i na samom radnom mjestu, uspostavljanje ravnoteže razina nadnica na tržištu, napredovanje na poslu i otkaz, ali isto tako obuhvaća i okolnosti koje kreiraju potražnju na tržištu rada. Nakon pet uspješnih godina rasta zaposlenosti te šest godina pada nezaposlenosti u RH, povoljni trendovi prekinuti su u ožujku 2020.... Više godine zbog pojave pandemije SARS-COV2. Postpandemijski izazovi su uvelike doprinijeli mijenjanju tržišta rada u Hrvatskoj i Europskoj uniji. Prije zaključaka donesenih na temelju negativnih promjena koje su pogodile svijet u 2020. godini nužno je razumijevanje ekonomske strukture stanovništva zbog nemogućnosti određenog broja stanovnika za rad, a razlozi ovise ponajprije o životnoj dobi ljudi i kvalifikacijskoj strukturi. Naglašava se problematika radne snage u suvremeno doba, a do nje je posljedično došlo zbog složenih odnosa pojedinaca koji međusobno tvore društvo. Zaposlenost je radna aktivnost u kojoj pojedinac obavlja posao koristan za njega ili nekog drugog te se stoga zaposlene osobe dijele na one koje su zaposlene kod drugoga i na samozaposlene, a niska stopa zaposlenosti upućuje na visoku nezaposlenost koja je najveća boljka tržišta rada te predstavlja ekonomski problem za cijelo gospodarstvo. Osim toga, niska stopa zaposlenosti ozbiljan je pokazatelj strukturnih problema neke ekonomije budući, očito, ne dolazi do stvaranja novih šansi na tržištu općenito, a posljedično i na tržištu rada. Institucije na tržištu rada trebaju biti što učinkovitije kako bi maksimizirale motiviranost na rad, a njihova nefleksibilnost i ne usmjerenost na ciljeve te svojevrsno „lutanje politika tržišta rada“ dovode do nefleksibilnosti. Politike zapošljavanja predstavljaju državnu intervenciju na tržištu rada. Cijela Europska unija, a s njom i Hrvatska pod utjecajem su brojnih promjena zbog pandemije uzrokovane virusom COVID-19 te je upitna količina vremena koja će biti potrebna kako bi se ostvario potpuni oporavak u svijetu. Štoviše, postavlja se pitanje hoće li ikada više biti iste ili slične okolnosti ekonomske stvarnosti, kako u globalni okvirima, tako i ovim nacionalnim. Sakrij dio sažetka
Sažetak (engleski)
The labor market represents the supply of and demand for labor. It consists of job search, job search competition, post-hire competition, promotion, and dismissal. The circumstances that create demand in the market are also part of the labor market as a whole. In the demand for a particular job, it is important to maintain the equilibrium of the wage level. After five years of employment growth and six years of unemployment decline in the Republic of Croatia, the favorable trends... Više were interrupted in March 2020 by the outbreak of the SARS-COV2 pandemic. The post-pandemic challenges have significantly changed the labor market in Croatia and the European Union. Before drawing conclusions from the negative changes coming to the world in 2020, it is necessary to understand the economic structure of the population, as a certain number of inhabitants are not able to work, with the reasons depending mainly on the age of the people and the qualification structure. In modern times, the emphasis is on work, which consequently results from the complex relationships of individuals who together form society. Employment is a work activity in which an individual performs valuable work for himself or someone else; therefore, employed people are divided into those who are employed by others and self-employed people. A low employment rate indicates high unemployment, which is the biggest improvement in the labor market and is an economic problem for the whole economy. Moreover, a low employment rate is a serious indicator of the structural problems of an economy, since no new opportunities are being created in the market in general and, consequently, in the labor market. Institutions in the labor market should be as efficient as possible to maximize motivation to work. Their inflexibility, lack of goal orientation and a kind of "wandering of labor market policy" lead to inflexibility. Employment policy is a state intervention in the labor market. The entire EU, as well as Croatia, is under the influence of numerous changes caused by the pandemic triggered by the virus COVID -19, and it is questionable how long it will take for the world to fully recover. Moreover, the question arises whether the same or similar circumstances will ever occur again in the economic reality, both in the global and national context. Sakrij dio sažetka
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:145:282446
Studijski programNaziv: Financijski menadžment
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: preddiplomski
Akademski / stručni naziv: sveučilišni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (univ. bacc. oec.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-07-06 15:45:43
accessibility

closePristupačnostrefresh

Ako želite spremiti trajne postavke, kliknite Spremi, ako ne - vaše će se postavke poništiti kad zatvorite preglednik.