Pojam društvene odgovornosti se u poslovanju pojavljuje u 1960-im godinama. Od tada pa do danas postoji sve veći pritisak društva na organizacije kako bi počele implementirati načela društvene odgovornosti u vlastitom poslovanju. Sam pojam društvene odgovornosti se, najjednostavnije rečeno, odnosi na uvažavanje dobrobiti društva prilikom donošenja odluka koje se tiču organizacije te se ona dijeli se na ekološku odgovornost, etičku, filantropsku i ekonomsku odgovornost. Iako je ovaj pojam poznat već desetljećima, brojna poduzeća još uvijek nisu uočila važnost društveno odgovornog poslovanja te se sa socijalnim zahtjevima suočavaju opstruktivnom strategijom. Ipak, ozbiljnija poduzeća primjenjuju proaktivnu strategiju i posljedično se susreću sa brojnim pozitivnim učincima društveno odgovornog poslovanja poput dobre reputacije, većeg broja partnera koji žele surađivati sa poduzećem jer ono odiše povjerenjem i slično. Globalizacija je korporacijama otvorila vrata za međunarodna tržišta, a s time se razvio i pojam međunarodnog menadžmenta. Taj pojam se odnosi na upravljanje poslovanjem na međunarodnoj, globalnoj razini. Kako međunarodni menadžeri često upravljaju velikim brojem ljudi, tako se javljaju i značajniji etički problemi, kušnje i izazovi, a menadžerima je zadatak na pravi način savladati takve izazove. Organizacije trebaju stvoriti takve etičke kodekse koji će biti prihvatljivi na globalnom tržištu gdje postoje različite kulture, životni stilovi i vrijednosti. Kritična područja etike u međunarodnom menadžmentu su mito i korupcija, davanje poklona u poslovnom svijetu, zapošljavanje djece i maloljetnika, piratstvo, prodaja štetnih proizvoda u strane zemlje te špijunaža. Nažalost, postoje brojni primjeri gdje organizacije ne pridodaju nikakvu važnost društveno odgovornom poslovanju, korporativna odgovornost gotovo da i ne postoji, a etički kodeksi se ne poštuju.